Povjerenje poslovnih čelnika EU-a u gospodarske izglede za Europu naglo je palo u drugoj polovici ove godine zbog zabrinutosti da bi globalne trgovinske napetosti mogle dodatno oštetiti krhko gospodarstvo bloka. Prema najnovijem istraživanju Europskog okruglog stola za industriju (ERT), ključni pokazatelj poslovnog raspoloženja pao je s 58 na 47 bodova u drugoj polovici godine, čime je prešao granicu od 50 bodova koja razdvaja optimizam od pesimizma. Pritom su izgledi za prodaju, ulaganja i zapošljavanje izvan Europe ostali pozitivni, dok su unutar Europe ocijenjeni stagnirajućima.

Uzdaju se u Draghija

Izvršni direktori su gotovo jednoglasno istaknuli da ubrzana ekonomska i politička fragmentacija predstavlja značajnu geopolitičku prijetnju za njihovo poslovanje. Čak 84 posto njih smatra je jednom od tri najveće opasnosti, dok ju je 55 posto označilo kao glavni rizik. Ipak, 86 posto izvršnih direktora i predsjednika uprava vjeruje da bi puna provedba preporuka iz Izvješća o budućnosti europske konkurentnosti bivšeg šefa Europske središnje banke Maria Draghija značajno poboljšala uvjete u njihovim sektorima. Čak 80 posto ispitanih navelo je da bi u slučaju pune provedbe preporuka investirali na Starom kontinentu umjesto u druga tržišta u iduće tri godine.

Istraživanje pokazuje da čak 86 posto čelnika istaknulo je pojednostavljenje regulatornog okvira kao ključnu potrebu, dok 62 posto traži produbljenje jedinstvenog tržišta. Ove mjere identificirane su i kao horizontalne preporuke upravo u Draghijevom izvješću.

Ilham Kadri, potpredsjednica ERT-a, istaknula je da istraživanje naglašava čvrsto uvjerenje direktora da bi “potpuna implementacija izvješća bila prekretnica, pružajući platformu za transformaciju Europe u najatraktivnije odredište za ulaganja”.

“Izvršni direktori žele otvorena i funkcionalna tržišta. To žele i unutar Europe, i izvan nje” rekla je Maria Demertzis, viša analitičarka think-tanka Conference Board Europe koji je razvio mjerila korištena u istraživanju.

Istraživanje ERT-a dolazi u trenutku rastućih trgovinskih tenzija između Bruxellesa, Pekinga i Washingtona. Te napetosti mogle bi prerasti u sveobuhvatne trgovinske ratove kad Donald Trump ponovno preuzme Bijelu kuću 20. siječnja 2025. godine. Trump je u kampanji obećao uvesti carinu od 60 posto na svu kinesku robu, kao i “univerzalnu” carinu od 10 do 20 posto na sav ostali uvoz.

Kompas za konkurentnost

Demertzis ne vjeruje da će Trump zaista provesti te prijedloge, te tvrdi da su vjerojatno izneseni radi privlačenja glasača. Dodala je da bi novoizabrani američki predsjednik, koji sebe naziva “majstorom dogovora”, mogao podržavati carine kako bi izvršio pritisak na EU da poveća ulaganja u obranu i poveća kupovinu američkog ukapljenog prirodnog plina.

Istraživanje dolazi usred raširenih strahova o stanju europske ekonomije, opterećene visokim cijenama energije, niskim razinama ulaganja te slabom domaćom i vanjskom potražnjom. Prema najnovijim prognozama Europske komisije, BDP Unije ove će godine rasti tek 0,9 posto, što je tek trećina američkog rasta.

U potencijalno pozitivnom razvoju za poslovne lidere predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prošlog tjedna najavila je da će “prva velika inicijativa” njezine novog tima biti “kompas za konkurentnost” temeljen na Draghijevu izvješću.

Predsjednica Europske komisije uoči izglasavanja novog sastava EK kazala je kako će podržati Draghijev prijedlog za stvaranje poticajnog poslovnog okruženja i dublju integraciju unutar jedinstvenog tržišta. “Moramo se fokusirati na ono u čemu jedinstveno tržište najbolje funkcionira i olakšati poslovanje diljem Europe,” istaknula je.