Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i predsjednik Uprave Plive, Mihael Furjan, gostovao je na na N1 televiziji te u razgovoru o gospodarskim temama naveo zanimljiv podatak.

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u studenome je iznosila 2,8 posto na godišnjoj razini, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.

“Imamo veliku inflaciju koja je bila uzrokovana eksternim faktorima. Sada imamo i interne faktore, poglavito prošlogodišnji rast plaća u javnom sektoru. Veliki rast plaća je inflatoran i on nije rezultat povećanja produktivnosti. Osobito u sektorima usluga imamo puno veći rast nego što je u zapadnoj Europi, a iako smo nešto bolji od istoka, imamo, nažalost, uz Belgiju, najveći rast ako gledamo razvijeni dio Europe. Bolja je situacija nego prije godinu dana, ali je još uvijek nešto što nas treba zabrinuti”, tvrdi Furjan.

Snažan rast

‘Hrvatska je ekonomska lokomotiva Europske unije’: Ekonomiju guraju veće plaće, investicije, ali i potrošački krediti

Kupovna moć

Premijerov savjetnik: Nije točna teza da su cijene pojele plaće, upravo suprotno

“Imamo opet i efekt rasta cijena energije, što je posljedica eskaliranja ukrajinskog sukoba”, dodao je.

Može li privatni sektor pratiti državu?

“Privatni sektor ne može pratiti državu. On je oslonjen na izvoz i mora biti konkurentan te ne može dići plaću 15 ili 20 posto. Imate sektora kao što je farmaceutska industrija, gdje cijene ne možete dizati jer su regulirane.

U sektorima usluga, gdje je rad najbitniji trošak, cijene rastu i to je neodrživo. Mi postajemo preskupi”, ističe.

“Pitanje je i vremena kad ćemo platiti ceh toga da nećemo biti konkurentni kao neke druge zemlje u Europskoj uniji.”

Porezi? “Vlada ide u krivom smjeru…”

“Prije godinu dana je krenula reforma gdje se ukinuo prirez. Kad je HUP predložio smanjenje poreza i doprinosa, Vlada je odgovorila da će gradovi i lokalne zajednice propasti jer neće imati dovoljno prihoda. U zadnje tri godine, gradovi i lokalne zajednice imaju 60 do 70 posto veće prihode kao rezultat veće zaposlenosti, rasta plaća i ulaska ljudi u veće porezne razrede. Ljudi su imali veće plaće i počeli su plaćati puno veće poreze. Prihodi su bili puno veći, a umjesto da se taj iznos povećanih prihoda koristio da se rastereti ljude, gradovi su išli u nekom drugom smjeru. Šteta je što se to nije iskoristilo da se rastereti ljude i kompanije”, smatra Furjan.

“Vlada ide u krivom smjeru. Rasterećenja su usmjerena na one s minimalnim plaćama, a tih ljudi je jako malo. Tražimo da se svim građanima daju porezne olakšice”, ističe.

“Dajte nam više Bjelovara, Svetih Nedelja, Samobora i istarskih općina – to su business friendly općine. Te općine i gradovi imaju sretnije ljude. Općine i gradovi koji imaju manje poreze imaju sretnije ljude”, zaključio je.