Inflacija iz mjeseca u mjesec pokazuje usporavanje u Europskoj uniji i, prema Eurostatu, rast potrošačkih cijena u EU-u za rujan 2024. na godišnjoj je razini iznosio 2,1%. Hrvatska se nalazi iznad razine inflacije EU-a, sa zemljama poput Estonije, Grčke, Mađarske, ali bilježi isti trend te u rujnu 2024. rast potrošačkih cijena za Hrvatsku iznosi 3,1%.

Analiza agencije za istraživanje tržišta NIQ, koja je objavljena u zadnjem broju magazina Ja TRGOVAC, pokazuje podatke koji se odnose na procjenu prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za 150 kategorija, za razdoblje listopad 2023.– rujan 2024., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2024. – rujan 2024., za prehranu i neprehranu. Neke značajne kategorije nisu uključene, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku), te svježeg voća i povrća, već samo one koje NIQ redovno prati putem panela trgovine (“Market Track”).

Kakva je struktura sektora robe široke potrošnje?

U ukupnoj prodaji robe široke potrošnje na tržištu Hrvatske prehrana čini 86%, a neprehrana preostalih 14% – u zadnjih godinu dana te od početka godine. Brendovi predstavljaju 80% ukupne prodaje robe široke potrošnje na tržištu, dok trgovačke robne marke (TRM) nose udio od 20%.

Raste li važnost trgovačkih robnih marki uslijed rasta cijena?

Na godišnjoj razini njihova vrijednosna prodaja raste sporije nego brendovima (TRM 8%, brendovi 10%), dok od početka godine njihova konzumacija (+7%) ipak raste većom stopom od rasta ostalih robnih marki (4,4%). No, zbog niže cijene samo manjim dijelom pridonose rastu ukupnog prometa.

Kolika je “inflacija” robe široke potrošnje (koliko su prosječno veće cijene)?

Ukupno 4% na godišnjoj razini, a gotovo 3% od početka godine.

Koliko “konzumiramo” (kakva je količinska potrošnja)?

Imamo stabilan porast količinske potrošnje od 5,4%, kako na godišnjoj razini (od listopada 2023. do rujna 2024. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci), tako i od početka godine u odnosu na devet mjeseci 2023. godine.

Što smo najviše “konzumirali”?

Šećera 47% više u zadnjih 12 mjeseci nego u istom periodu godinu prije, povrtnih sokova 40% više, sportskih (izotoničnih) sokova 36%, ledene kave 31%, vlažnog toaletnog papira 29%, sredstava za uklanjanje mrlja i sredstava za uklanjanje šminke oko očiju po 26%. Najveći porast količina zabilježen je u kategoriji njege kože oko očiju, gotovo 49% više nego u istom periodu prethodne godine.

Što je najviše poskupjelo ove godine?

Čokolade za kuhanje – čak 30% u zadnjih godinu dana u odnosu na lani, dok od početka godine bilježe rast cijena od 41%! Od početka godine kondomi, njega usana i čokoladne table bilježe porast cijena od 20%, sportski (izotonični) napitci i čokoladna iznenađenja 16%, vina, praline, sredstva za uklanjanje prašine, deterdženti za pranje rublja i pilinzi za lice po 15%, kakao, male čokoladice i prutići, dodaci prehrani (vitamini i minerali) i zaštita kože od sunca po 13%. Nešto više od četvrtine kategorija bilježe dvoznamenkasti rast cijena u zadnjih godinu dana.

Kakva je količinska prodaja kategorija koje su skuplje?

Ovisno od kategorije do kategorije. Količine su pale čokoladama za kuhanje, čokoladnim tablama i kondomima, dok dodaci prehrani (vitamini i minerali) i vina bilježe blagi pad količina. Ali količine su rasle sportskim (izotoničnim) napitcima, pralinama, deterdžentima za pranje rublja, njezi usana, zaštiti kože od sunca, pilinzima za lice i sredstvima za uklanjanje prašine.

Što nam je jeftinije?

U zadnjih godinu dana šećer za 29% (37% od početka godine), toaletni papir za 7%, jaja i vlažni toaletni papir za 6%, smrznuta tijesta za 4%, brašno i hrenovke za 3%, sirevi za 1%. Svemu jeftinijem je uglavnom rasla i konzumacija, osim toaletnom papiru.