Na summitu COP28 krajem 2023., gotovo 200 zemalja postiglo je povijesni sporazum o zajedničkom radu na udvostručavanju prosječne globalne godišnje stope poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030. godine. Ovo je bilo najsnažnije priznanje uloge energetske učinkovitosti u tranziciji prema čistoj energiji od strane vlada, što je osiguralo ključnu točku za jaču nacionalnu ambiciju i ubrzanu akciju. Međutim, godinu dana nakon ovog povijesnog dogovora još uvijek nije došlo do ubrzanja napretka u energetskoj učinkovitosti te je potrebno znatno pojačati provedbu politika, ističe se u specijalnim izvješću Međunarodne agencije za energiju ‘Energetska učinkovitost 2024.’

“Globalni napredak energetske učinkovitosti – mjeren promjenom u primarnoj energetskoj intenzivnosti – pokazat će slabo poboljšanje od oko 1 posto u 2024. godini. To je ista stopa kao i 2023. godine, a oko polovice prosječne stope tijekom razdoblja od 2010. do 2019. godine. Iako je napredak u energetskoj učinkovitosti ubrzan u nekim zemljama kao odgovor na globalnu energetsku krizu, ukupna poboljšanja u energetskoj intenzivnosti od tada su usporena. Posljednjih godina nastale su velike regionalne razlike u napretku, ali razlike su 2024. godine bile manje. Poboljšanja u intenzivnosti energije u naprednim gospodarstvima su usporena, dok je napredak u mnogim gospodarstvima u razvoju i tržištima u nastajanju bio stabilan ili se blago povećao”, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Put ka nultoj emisiji

Napredak u energetskoj učinkovitosti ključan je za tranziciju s fosilnih goriva. Na putu usklađenom sa scenarijem IEA za postizanje nulte emisije iz energetskog sektora do 2050. godine, ubrzana poboljšanja energetske učinkovitosti mogu ostvariti više od 70 posto predviđenog smanjenja potražnje za naftom i 50 posto smanjenja potražnje za plinom do 2030. godine. Ovo smanjenje potražnje za naftom, što bi otprilike odgovaralo ukupnoj potrošnji nafte u Kini 2024., velikim dijelom dolazi iz tehničkih poboljšanja učinkovitosti, kao što su poboljšanje učinkovitosti goriva za vozila i elektrifikacija, uključujući prelazak na električna vozila. Smanjenje potražnje za prirodnim plinom povezano s učinkovitošću, što bi bilo više od ukupne potrošnje prirodnog plina u Europi 2024., uglavnom dolazi od mjera poput izolacije zgrada i elektrifikacije grijanja.

“Ubrzanje poboljšanja energetske učinkovitosti može pridonijeti smanjenju više od trećine ukupnih emisija ugljičnog dioksida (CO2) u razdoblju od 2024. do 2030. godine, u skladu s putem postizanja nulte emisije do 2050. godine. To uključuje ubrzanje elektrifikacije i poboljšanja tehničke učinkovitosti. U razdoblju od 2010. do 2022. godine poboljšanja u energetskoj intenzivnosti pridonijela su kumulativnom smanjenju globalnih emisija CO2 od gotovo 7 gigatona (Gt)”, stoji u izvješću.

Vlade koje predstavljaju više od 70 posto globalne potražnje za energijom provele su nove ili ažurirane politike

učinkovitosti u 2024. Primjerice, Kenija je nadogradila energetski kodeks za zgrade, čime su zahtjevi za učinkovitost novih zgrada postali obvezni. Europska unija dopunila je regulacije kako bi povećala broj zgrada s nultom emisijom do 2050., uključujući mjere za promicanje obnove postojećih zgrada. Kina je ažurirala standarde za uređaje i pojačala nacionalne ciljeve za učinkovitost, a Sjedinjene Američke Države pooštrile su standarde ekonomičnosti goriva za vozila teške kategorije. Prošle godine, vlade su dodijelile oko 60 milijardi dolara za mjere učinkovitosti u zgradama i oko 45 milijardi za vozila s niskim emisijama. To donosi ukupno izdvajanje za učinkovitost koje su vlade odredile tijekom posljednjih pet godina na više od trilijun dolara

Međutim, provedba politika mora se ubrzati kako bi se poboljšala učinkovitost energije i uskladila s globalnim klimatskim ambicijama. Na primjer, gotovo polovica novih zgrada u svijetu još uvijek nije pokrivena zahtjevima učinkovitosti, a postojeće regulative značajno se razlikuju među zemljama u pogledu opsega i strogosti.

Velike regionalne razlike

“Samo tri od pet industrijskih električnih motora u upotrebi pokrivena su minimalnim standardima energetske učinkovitosti. Očekuje se da će kombinirana javna i privatna ulaganja u učinkovitost u sektorima krajnje potrošnje (zgrade, promet i industrija), uključujući ulaganja u elektrifikaciju poput električnih vozila ili toplinskih pumpi, porasti za oko 4 posto u 2024. na približno 660 milijardi dolara, čime će doseći rekordnu razinu postignutu 2022. To je otprilike 10 posto više od svih očekivanih ulaganja u istraživanje i eksploataciju nafte i plina u 2024. Ulaganja u energetsku učinkovitost porasla su za gotovo 50 posto od 2019. godine. U nekim slučajevima, ulaganja u učinkovitost brzo vode poboljšanjima u energetskoj intenzivnosti, dok u drugima strukturni čimbenici – poput povećane industrijske proizvodnje – mogu poništiti dio ili sve dobitke. Na putu prema nultoj emisiji, ulaganja u poboljšanje učinkovitosti zgrada, prometa i industrije trebaju se utrostručiti s 660 milijardi dolara koliko iznose danas, na oko 1,9 bilijuna do 2030. godine”, smatraju u IEA.

Postoje regionalne razlike kada je riječ o ulaganjima u učinkovitost, pri čemu se očekuje da će gospodarstva u razvoju i tržišta u nastajanju ove godine ostvariti najbrži rast. Predviđa se da će ulaganja u učinkovitost porasti za oko 60 posto u Africi, približno 40 posto na Bliskom istoku i oko 20 posto u Srednjoj i Južnoj Americi. Međutim, te regije čine samo 5 posto globalnih ulaganja u krajnju potrošnju, koja su uglavnom koncentrirana u Europi, azijsko-pacifičkoj regiji i Sjevernoj Americi. U 2024. očekuje se da će ulaganja u Kini, kao i u široj azijsko-pacifičkoj regiji, nastaviti rasti za gotovo 10 posto. Istovremeno, predviđa se da će ulaganja u učinkovitost u razvijenim gospodarstvima u ovoj godini uglavnom ostati stabilna.

Do 2024. broj zaposlenih u poslovima vezanim uz energetsku učinkovitost dosegao je gotovo 10 milijuna. Broj radnih mjesta u području energetske učinkovitosti značajno je pao tijekom pandemije Covid-19 i tek se 2023. vratio na razine iz 2019. godine. Nekoliko regija još uvijek nije dosegnulo predpandemijske razine zaposlenosti u području energetske učinkovitosti, uključujući Kinu, koja ima najveću radnu snagu u ovom sektoru s 3,5 milijuna zaposlenih, i Sjevernu Ameriku, koja je slijedi s 1,4 milijuna. Većina drugih glavnih regija bilježi slične razine zaposlenosti u energetskoj učinkovitosti kao 2019. godine. Indija i Afrika su među rijetkim regijama koje su u posljednjih nekoliko godina zabilježile rast zaposlenosti u energetskoj učinkovitosti, dodajući preko 50.000 i 15.000 novih radnih mjesta u ovoj kategoriji od 2019., podaci su IEA.

“Nedostatak kvalificiranih radnika traje u ključnim sektorima vezanim za energetsku učinkovitost, često su ugrožavajući pravovremenu provedbu projekata. Najizraženiji je manjak radnika za instalaciju sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) i toplinskih pumpi, građevinskih radnika i električara. Gotovo četiri od pet građevinskih tvrtki globalno navode kako imaju poteškoća u pronalaženju kvalificiranih radnika. U energetskom sektoru općenito, žene su u 2023. činile manje od 20 posto radne snage, u usporedbi s 39 posto ukupne globalne radne snage, što ukazuje na potencijalno važan način proširenja radne snage za projekte energetske učinkovitosti”, konstatira se u izvješću.

Globalno zagrijavanje

Još jedna godina ekstremnih vrućina utječe na živote ljudi diljem svijeta, s temperaturama koje dosežu i do 50°C u nekim dijelovima. Kao rezultat, prodaja klima uređaja (AC) naglo je porasla u mnogim dijelovima svijeta u 2024., osiguravajući prijeko potrebno hlađenje. Istodobno, povećana upotreba klima uređaja dodatno opterećuje elektroenergetske mreže, pri čemu je više od 40 zemalja, koje zajedno čine oko polovicu globalne potražnje za energijom, postiglo nove rekorde u vršnoj potrošnji električne energije, dok su mnoge druge pretrpjele nestanke struje. Predviđa se daljnji rast prodaje AC uređaja, no učinkoviti modeli mogu ublažiti njihov utjecaj na potražnju električne energije. Iako su standardi energetske učinkovitosti uvedeni širom svijeta, prodaja neučinkovitih uređaja i dalje je vrlo česta.

Nova analiza IEA-e pokazuje da učinkovite tehnologije hlađenja ne moraju nužno biti skuplje za kupnju od manje učinkovitih. U jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi – regijama jako pogođenima vršnim potražnjama za električnom energijom uzrokovanim toplinskim valovima – moguće je kupiti dva različita modela klima uređaja po istoj cijeni, pri čemu je jedan dvostruko učinkovitiji od drugog. Međutim, zbog niže potrošnje energije, učinkoviti uređaji obično su znatno jeftiniji tijekom svog vijeka trajanja: najefikasniji modeli, poput visoko učinkovitih hladnjaka, mogu uštedjeti do 40 posto ukupnih troškova u usporedbi s neučinkovitima. Unatoč tome, učinkovitiji modeli često su manje dostupni ili prepoznatljivi u usporedbi s manje učinkovitim modelima.

Elektrifikacija je ključni pokretač poboljšanja učinkovitosti i područje u kojem je globalni napredak ove godine ubrzan. U 2024., razina elektrifikacije – definirana kao udio električne energije u ukupnoj konačnoj potražnji za energijom – raste po stopi od gotovo 2 posto, što je skoro dvostruko više od prosječne godišnje stope rasta postignute između 2010. i 2019. Ipak, godišnji rast stope elektrifikacije od 2 posto je oko pola onoga što se očekuje na putu prema nultoj emisiji, gdje razina elektrifikacije raste s današnjih 20 posto na gotovo 30 posto do 2030. Kina bilježi osobito snažan rast u razini elektrifikacije, ostvarujući godišnji rast od oko 4 posto između 2010. i 2019., te oko 3 posto godišnje od 2021. do 2024.

“Elektrifikacija omogućuje brzo poboljšanje energetske učinkovitosti u raznim tehnologijama, ali cijene energije za krajnje korisnike igraju ključnu ulogu u određivanju ušteda na računima za energiju. Elektrificirane tehnologije mogu biti višestruko učinkovitije od onih koje koriste fosilna goriva. Primjerice, najučinkovitiji električni automobil srednje veličine koristi oko polovicu primarne energije u usporedbi s ekvivalentnim vozilom s motorom s unutarnjim izgaranjem (ICE). Slično tome, toplinske pumpe često troše 25 posto manje energije nego plinski kotlovi. Ipak, koristi od elektrifikacije za račune za energiju dijelom ovise o razlici u cijenama između električne energije i fosilnih goriva, posebno plina, uključujući poreze i druge namete”, poručuju iz IEA i napominju kako su 2024. godini kućanstva i poduzeća i dalje osjećaju posljedice globalne energetske krize koja je dovela do bez presedana rasta računa za energiju. Veliki skokovi cijena plina, nafte i električne energije prisilili su potrošače na veće troškove energije kod kuće i na benzinskim crpkama. U zemljama OECD-a za koje postoje dostupni podaci, cijene energije za potrošače u 2024. smanjile su se u prosjeku za gotovo 15 posto u odnosu na vršne razine, ali su još uvijek u prosjeku više od 40 posto nego u siječnju 2021. U isto vrijeme, vladine inicijative za zaštitu potrošača od najgorih povećanja cijena bliže se kraju. Između početka 2022. i sredine 2023., vlade diljem svijeta dodijelile su 940 milijardi dolara za kratkoročne mjere pristupačnosti, s vrhuncem od preko 500 milijardi u 2022., dok su ove godine subvencije pale na 100 milijardi.

“Političke mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti predstavljaju i najbolji način za postizanje stalnih poboljšanja energetske intenzivnosti, smanjenje troškova za potrošače i poboljšanje pristupa energetskim uslugama. Ove godine, nekoliko zemalja se okrenulo politikama energetske učinkovitosti kako bi smanjilo račune, posebno za kućanstva koja su najviše pogođena rastom cijena. Godine 2024., zemlje i regije koje čine najmanje 30 posto globalne potrošnje energije – uključujući Brazil, Kanadu, Europsku uniju, Meksiko, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države – provode politike koje ciljaju pristupačnost za obitelji s nižim primanjima kroz poboljšanu energetsku učinkovitost”, piše u izvješću IEA.

Očekuje se da će rastuće gospodarstva i zemlje u razvoju zauzimati sve veći udio u globalnoj potražnji za energijom. Provedba snažnih politika učinkovitosti može pomoći u postizanju klimatskih ciljeva, stvaranju radnih mjesta, poboljšanju životnog standarda i smanjenju troškova. Kina, Indija, jugoistočna Azija, Afrika i Latinska Amerika danas zajedno čine gotovo polovicu globalne potražnje za energijom i očekuje se njihov brzi rast u narednim godinama, čime će postati ključna snaga u globalnom napretku energetske učinkovitosti.

Neučinkovita oprema

Mnoge od tih zemalja i regija već imaju snažne rezultate u energetskoj učinkovitosti. “Cilj udvostručavanja učinkovitosti, postavljen na COP28, globalni je cilj, a međunarodna suradnja može dodatno potaknuti njegovo ostvarenje u različitim ekonomskim, društvenim i tehnološkim kontekstima. S obzirom na to da vlade trenutno pripremaju sljedeći krug Nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) prema Pariškom sporazumu, postoji prilika da ambiciozne mjere energetske učinkovitosti postanu ključni dio dugoročnih nacionalnih planova. NDC-ovi su važna točka međunarodnih rasprava i šalju signal drugim vladama i investitorima o ambicijama u energetskoj učinkovitosti”, zaključuju u IEA-u.

Međunarodna suradnja može također riješiti probleme koji usporavaju napredak u učinkovitosti, poput prodaje neučinkovite opreme. Velike količine opreme koja ne zadovoljava standarde učinkovitosti u zemljama proizvodnje trenutno se izvoze u regije sa slabijim regulatornim okvirima, osobito u Subsaharsku Afriku. Usklađivanje standarda među zemljama olakšava provedbu propisa. Države mogu dijeliti tehničke kapacitete, koordinirati kontrole na granicama, povećati pregovaračku moć u uvoznim pregovorima i smanjiti rizik ulaska opreme iz susjednih zemalja s manje strogim propisima. Proizvođači također imaju važnu ulogu u smanjenju utjecaja svojih operacija te u poboljšanju učinkovitosti proizvoda na globalnoj razini.

IEA danas surađuje s vladama bliže nego ikad kako bi osigurala da energetska učinkovitost, kao temelj sigurne, pristupačne i inkluzivne energetske tranzicije, bude prioritet putem dobro osmišljenih i provedenih politika i akcija. IEA pruža kreatorima politika konkretne alate za ubrzanje napretka kroz svoj Priručnik za politiku energetske učinkovitosti, razvijen u konzultaciji s energetskim ministrima i visokim dužnosnicima na godišnjoj globalnoj konferenciji o energetskoj učinkovitosti. IEA je obučila gotovo 3000 kreatora politika iz 120 zemalja za podršku implementaciji učinkovitijih politika, a također direktno surađuje s donositeljima politika energetske učinkovitosti širom svijeta kako bi podržala odgovore na politike potrebne za postizanje globalnih energetskih ciljeva COP28.

Harmonizacija standarda

Primjeri napretka uključuju Kinu, koja je postigla prosječno godišnje poboljšanje energetske intenzivnosti od gotovo 4 posto između 2010. i 2019. godine, te Indiju, koja s jakim politikama za industriju i električna vozila očekuje poboljšanje od 2,5 posto u 2024. godini. U jugoistočnoj Aziji, kako bi se ublažili učinci rastuće potražnje za električnom energijom uzrokovane toplinskim valovima, provode se politike koje promiču učinkovitije hlađenje. Nekoliko afričkih zemalja implementira propise za poticanje učinkovitosti na tržištima rabljenih uređaja i vozila, dok harmonizacija standarda – ključna za ubrzanje primjene učinkovitih uređaja – napreduje u nekim regijama.