Vlada je još na početku ove kalendarske godine dala zeleno svjetlo mirovinskim društvima zaduženima za isplatu mirovina iz drugog stupa da korisnicima ponude neindeksirane fiksne mirovine. Oni još važu što će i kako će, ali pripremljeni su prateći pravilnici koji reguliraju isplatu mirovina čiji iznos neće pratiti rast cijena. Po propisima, mirovine iz drugog stupa usklađuju se dva puta godišnje prema kretanju indeksa potrošačkih cijena.

Državne mirovine usklađuju se prema ‘švicarskoj formuli’ koja uključuje kretanje cijena i plaća, što je povoljnije u razdobljima kada plaće rastu brže od inflacije, kao što je ovo. Primjerice, državne su mirovine od početka 2021. “usklađene”, odnosno povećane za 36,88 posto, dok su mirovine iz drugog stupa rasle sporije i njihovo je usklađenje do sredine ove godine iznosilo 23 posto. Tom se zbroju treba dodati iznos inflacije u drugom polugodištu, s čime će maksimalno povećanje za proteklo četverogodišnje razdoblje biti oko 25 posto, piše Večernji list.

Izmjene zakona

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’

Velika analiza

Veće mirovine će dobiti 21 milijun ljudi: Prve procjene govore o 42 eura povišice

Dok su plaće 2021. stagnirale, indeksacija u 2. stupu bila je veća nego u prvom, ukupno 3,8 posto prema 3,02 posto. U 2022. razlika je bila još veća u korist drugog stupa, 12,5 prema 8,42 posto. No, kad se 2023. inflacija ispuhala na 6,1 posto, koliko su usklađene mirovine drugog stupa, prvi stup je rastao 13,79 posto. Ove godine, državne su mirovine u dva navrata povećane 11,65 posto, a drugi stup proveo je jedno usklađenje od 0,6 posto za prvo polugodište dok drugo neće dobaciti do 2 posto. Razlika nije zanemariva, a još će se povećati kada mirovinska društva ponude neindeksirane mirovine. Ipak, te bi mirovine morale u startu biti veće od indeksiranih, no još se ne izlazi s izračunima.

Hanfa je pokrenula postupak javnog savjetovanja o Pravilniku o minimalnom sadržaju obavijesti o informativnom izračunu mirovine, kojim se daju upute drugoj državnoj instituciji, Regosu, kako će informirati osiguranike drugog stupa o izboru buduće mirovine. Nevezano za indeksaciju mirovina, trajna je dilema svih koji sad odlaze u mirovinu, a bili su u 2. stupu, hoće li se vratiti pod državnu kapu kao da mirovinske reforme nije bilo ili će zadržati mirovinu iz drugog stupa te primati dvije mirovine – osnovnu iz državnog HZMO-a i drugu iz jednog od dva mirovinskog društva koja izaberu. Većina novih umirovljenika vraća se u prvi stup jer im je to povoljnije. Ove godine dolazi do laganog preokreta pa su se u prvih devet mjeseci za dvostupnu mirovinu izjasnila 4423 nova umirovljenika (trećina onih koji su mogli birati), što je rekordna brojka ima li se na umu da je do kraja 2023. dvostupne mirovine primalo samo 13.288 umirovljenika.

Jedan je od poticaja za uzimanje dvostupne mirovine to što umirovljenik jednokratno može povući 20 posto svoje mirovinske štednje, a ostalo mu se isplaćuje doživotno kao mjesečna mirovina. Ta se mirovina morala dva puta godišnje usklađivati s inflacijom, no Vlada je na zahtjev fondovske industrije dala mogućnost da se uvedu i neindeksirane mirovine, čiji će iznos biti fiksan sve vrijeme isplate. Hanfa pravilnikom obvezuje Regos da budućim umirovljenicima objasni što donosi neindeksirana mirovina čim je jedno od dva postojeća mirovinska društva registrirana za isplatu dvostupnih mirovina uvrsti u svoju ponudu.

Privatni RMOD odgovorio je, piše Večernji list, da “razmatra” uvođenje neindeksiranih mirovina, dok se državni HRMOD nije izjasnio hoće li ih pratiti. Iz HRMOD-a su tek odgovorili: Osnovna razlika između indeksirane i neindeksirane mirovine je u tome što se indeksirana mirovina iz II. stupa mirovinskog osiguranja usklađuje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište, dok se neindeksirana mirovina ne usklađuje s inflacijom i sve je vrijeme iznos mirovine fiksan.

Procedura je takva da svaki osiguranik 2. stupa dobiva informativni izračun Regosa nakon što preda zahtjev za mirovinu u kojemu ga ta institucija obavještava kolika će mu biti mirovina ako svu svoju štednju prenese u državni proračun i uzme državnu mirovinu, a kolika ako uz osnovnu mirovinu zadrži i dvostupnu. Regos također obavještava ljude koliko imaju mirovinske štednje u 2. stupu, jesu li ostvarili pravo na jednokratnu isplatu i koliki je maksimalni iznos te isplate. Hanfa im sada dodatno naređuje da u obavijest koja dolazi na kućnu adresu uključe i objašnjenje o neindeksiranim mirovina čim ih uvede jedno od dva društva.

Hanfa savjetuje Regos da ljudima kaže kako će se neindeksirane mirovine odnositi samo na dio mirovine iz drugog stupa. Također, mora ih upoznati s rizicima koje donosi izbor neindeksirane mirovine, uključujući opis rizika inflacije i potencijalnih posljedica za korisnika u uvjetima visoke ili rastuće inflacije, kao i opis mogućnosti naknadne promjene odabranog načina isplate mirovine. A jedan od rizika je da u nekom periodu njihova umirovljeničkog života opet krene divljanje cijena, što njihova dvostupna mirovina neće pratiti.

Odluka na korisniku

Prema projekcijama RMOD-a s njihove stranice, indeksirane mirovine bi se nakon 20 godina primanja trebale povećati za oko 50 posto, a nakon 40 godina, ako netko poživi toliko, udvostručiti. Primjerice, početnih 112 eura indeksirane mirovine za oko 47 tisuća eura mirovinske štednje bi nakon 20 godine moglo narasti na 160 eura. Neindeksirana bi mirovina, po našoj procjeni, mogla od početka biti 130 ili 140 eura, kako prvi tako i posljednji mjesec isplate. Kada uskoro uvedu neindeksirane mirovine, izbor između te dvije mirovine ostavit će se na volju budućim umirovljenicima. Sreća je da je udio dvostupnih mirovina u ukupnim primanjima umirovljenika još uvijek mali pa je i šteta od mogućih loših odluka podnošljiva jer će veći dio mirovine stizati iz državnog mirovinskog sustava.