Uz redovitu potporu koju Ministarstvo poljoprivrede daje za sjetvu šećerne repe, oko 1,3 milijuna eura, ove godine najveći dio ratara dobit će još ukupno 9 milijuna eura potpore. Tom izvanrednom mjerom Vlada intervenira kako bi olakšala nezapamćene gubitke poljoprivrednika i očuvala tu proizvodnju nakon što im je ovogodišnja sjetva gotovo uništena nezapamćenim prirodnim nepogodama. To neće umanjiti i gubitke u ovogodišnjim prihodima za jedinu hrvatsku šećeranu, županjski HIŠ, ali će osigurati očuvanje proizvodnje sirovine.

I do 40 stupnjeva

Ratari su se, nakon dugogodišnjeg slabljenja interesa za šećernu repu, koja je nekad slovila za kraljicu svih ratarskih kultura konačno počeli vraćati, pa su ove godine, prema podacima koje je prezentirao ministar poljoprivrede Josip Dabro, zasadili čak 30 posto više površine nego prošle godine. Ukupno je pod šećernom repom tako bilo 10.762 hektara, a u suradnji s HIŠ-om, sjetva je organizirana s najboljim sjemenom, te su provedene sve agrotehničke mjere kako bi se postiglo dobar rezultat sjetve. Očekivalo se rekordnu godinu, no nepogode koje su zadesile slavonske ravnice, de facto su uništile trud. Najprije ih je pogodila dvostruka ledotuče, a potom je uslijedio nezabilježeni val ekstremnih vrućina.

Dnevne su se temperature penjale na 40 °C, a još pogubnije bile su visoke noćne temperature, koje su često bile iznad 26 °C. Iako je šećerna repa otporna na vremenske uvjete, tolike temperature bile su previsoke i za nju. Rezultiralo je to dehidriranjem i truljenjem korijena, te padom imuniteta na bolesti i štetnike. Na značajnom dijelu površina, kaže nam savjetnik Uprave HIŠ-a Miro Božić, nije uopće niti bilo vađenja i isporuka repe na preradu. Od oko 10.760 hektara zasijanih u Hrvatskoj na najmanje 1750 ha neće biti isporuka repe tvornici u Županji, a ukupan udjel tehnološki neiskoristive repe zbog niske digestije i visokog udjela truleži premašuje 70% svih isporuka.

Odluku Vlade i usvajanje Programa krizne potpore stoga u HIŠ-u pozdravljaju, držeći to konkretnom pomoći hrvatskim proizvođačima šećerne repe koji su, kako kažu, imali najtežu proizvodnu godinu koju ne pamte ni najdugovječniji među njima i njihovim obiteljima gdje se desetljećima uzgaja repa.

Nema repe, nema šećera

“Bez domaćih proizvođača šećerne repe nema ni domaće proizvodnje šećera. Programom se posredno potvrđuje važnost očuvanja ove proizvodne grane koja ima najveći multiplikativni učinak na zapošljavanje, što je posebno važno jer je riječ o manje razvijenim ruralnim prostorima. Iznimno cijenimo napor ministra poljoprivrede i cijele Vlade koja je osigurala pretpostavke da ta pomoć ne dođe prekasno, znači do kraja ove godine”, prokomentirao je Božić, ističući da je tom mjerom otklonjen ozbiljan rizik “ugroze sjetve ove kulture iduće godine s nesagledivim posljedicama”, te su uvjereni da će proizvođači zadržati interes za sjetvu i u idućim godinama.

Ukupno se najviše šećernom repom bave ratari u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji, gdje se sije oko 85% površine, a ujedno se i najveći broj poljoprivrednika bavi tom kulturom, od ukupno 519 koji su zasijali šećernu repu u ovoj godini u Vukovarsko-srijemskoj ih je 296, a u Osječko-baranjskoj županiji 114. U odnosu na prošlu godinu, inače, broj ratara koji su se odlučili za šećernu repu povećan je čak za 160.

Isplata potpora će se, prema usvojenom Programu, realizirati preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi u idućim tjednima, do kraja 2024., a visina iznosa koje će ratari moći dobiti ovisit će o razinama štete od suše, odnosno truleži i smanjenju digestije ispod razine tehnološke iskoristivosti u preradi.