Jučerašnjom objavom Prospekta i početka jednotjednog upisa dionica matičnog društva maloprodajnog lanca Studenac započela je inicijalna javna ponuda (IPO) nakon koje za 20-ak dana slijedi i uvrštenje dionica tog maloprodajnog lanca na Zagrebačku i Varšavsku burzu.

Prema broju ponuđenih novih i postojećih dionica te utvrđenoj cijeni za male ulagatelje, odnosno rasponu cijene za formiranje knjige upisa s institucionalnim ulagateljima, ukupna vrijednost tog IPO-a mogla bi biti približno 180 milijuna eura. Od toga se na nove dionice, odnosno prikupljanje svježeg kapitala za daljnji razvoj kompanije, uključujući širenje maloprodajne mreže, akvizicije drugih lanaca u Hrvatskoj i Sloveniji te smanjenje omjera zaduženosti odnosi 80-ak milijuna eura. Ostatak se odnosi na prodaju dijela vlasništva postojećih dioničara, među kojima je najveći, s udjelom većim od 90 posto fond poljske investicijske grupacije Enterprise Investors (EI). Po zaključenju ponude novi bi ulagatelji u vlasničkoj strukturi trebali participirati do 35 posto. No, konačan broj dionica (ukupno i po kategorijama investitora), kao i konačna cijena utvrdit će se po zaključenju razdoblja upisa.

Za male ulagače 10%

Prema Prospektu, javna ponuda uključuje do nešto više od 24 milijuna novih dionica i do 31,1 milijun postojećih. Za male ulagatelje u okviru ponude je predviđeno do 10 posto dionica, a cijena po kojoj će ih upisivati iznosi 3,32 eura, dok je za formiranje knjige upisa s institucionalnim investitorima definiran raspon cijene, i to 3,14 do 3,32 eura.

Uz pretpostavku da se ponuda zaključi upisom maksimalno predviđene količine dionica, s obzirom na istaknute cjenovne uvjete upisa, tržišna kapitalizacija nakon provedbe IPO-a iznosila bi oko pola milijarde eura.

Potencijalni interes u pravilu ponajprije ovisi o cijeni ponude, a u tom smislu u sličnim se transakcijama obično rade usporedbe s uobičajenim multiplikatorima pri sličnim transakcijama. Tako u investicijskoj zajednici ponudu Studenca uspoređuju s nedavno provedenim IPO-om Zabke, vodećeg maloprodajnog lanca u Poljskoj. Cijena njegovih dionica u javnoj ponudi odražavala je multiplikator operativne dobiti EBITDA-e od oko 10 puta, a u slučaju Studenca ta analogija upućuje na približno takvo, odnosno neznatno veće vrednovanje, kaže iskusni domaći financijaš, dodajući kako trenutačne burzovne cijene Zabke impliciraju nešto nižu tržišnu kapitalizaciju (trenutna burzovna cijena nešto je niža od one u IPO-u). Povlačenje sličnih paralela na domaćem tržištu moguće je, i to samo djelomično, samo s Čakovečkim mlinovima koji glavninu prihoda (oko 85 posto) također ostvaruju od maloprodajnog biznisa koji počiva manjim formatima trgovina. Kako bilo, Čakovečki mlinovi imaju osjetno nižu valuaciju, ali to odražava i specifičnosti vezane uz vlasničku strukturu, nisku likvidnost dionica i sl.

U priči i EBRD?

Konačno, svako ulaganje u dionice je i pitanje sagledavanja potencijala rasta biznisa, ukratko – investicijske priče u budućnosti. U Studencu su uvjereni da je ona u njihovu slučaju obećavajuća i da će to investitori prepoznati. Uostalom, odluci da se krene u IPO prethodila su propitivanja tržišnog interesa, u prvom redu potražnje institucionalnih investitora poput mirovinskih i investicijskih fondova, ali i drugih velikih međunarodnih igrača. U tom smislu ostaje primijetiti, primjerice, da Studenac već godinama u financiranju razvoja ima dobru suradnju s Europskom bankom za obnovu i razvoj, koja se dosad očitovala u financiranju kroz dug odnosno kredite. EBRD je pak u regiji u kojoj djeluje nerijetko pratio kompanije i kroz vlasnički kapital. Ostaje vidjeti hoće li to biti slučaj i sa Studencem.

U svakom slučaju njegov razvoj i dalje će usmjeravati ponajprije Enterprise Investors koji do daljnjega ostaje većinski vlasnik. Uprava Studenca, pak, u pogledu rezultata i daljnjeg razvoja procjenjuje da će ove godine prihodi na tzv. pro forma osnovi u odnosu na prošlu godinu porasti za 30 posto, a u srednjoročnom razdoblju u planu je prosječna godišnja stopa rasta od 25 do 30 posto.