Nedavne poplave koje su pogodile dijelove Bosne i Hercegovine izazvale su ogromne štete od kojih će se ionako slabo gospodarstvo susjedne države očito godinama oporavljati. Najveće su štete na infrastrukturi, posebno željeznici, dok se dimenzije ukupnih šteta mogu tek procjenjivati.
Zbog pada pruge u Komadinovom vrelu, u Donjoj Jablanici, koja se urušila zbog klizišta tijekom katastrofalnih poplava prije mjesec dana, gospodarstvo u Federaciji BiH izgubilo je desetke milijuna KM, a tisuće radnih mjesta je ugroženo.
Željeznice na udaru
A tvrtka “Željeznice FBiH” izgubila je veliki novac koji se mjeri u milijunima konvertibilnih maraka. Podsjećamo, u katastrofalnim poplavama koje su početkom listopada pogodile Jablanicu oborinske vode pokrenule su veliko klizište koje je u potpunosti uništilo nekoliko propusta, a pruga duga 200 metara ostala je visjeti u zraku.
Naime, ovaj dio pruge koji povezuje Sarajevo, Hercegovinu i luku Ploče žila je kucavica izvoza i uvoza, a vrlo je važan i za prijevoz ljudi.
Iz “Željeznica FBiH” ranije su priopćili da je zbog obustave prometa na spomenutoj pruzi dnevni gubitak poduzeća 280.000 KM. Prostom računicom vidimo da su do danas, zbog pada na ovom dijelu pruge, samo “Željeznice FBiH” izgubile najmanje 12.880.000 KM.
Kako javljaju sarajevski mediji, zbog ovog problema ostavku je podnio Almin Suljić, direktor “Global Ispat Koksne industrije Lukavac” (GIKIL), kompanije koja zapošljava oko 1.000 radnika.
Inače, u ovoj tvrtki velike probleme u poslovanju izazvalo je oštećenje željezničke pruge, kojom se nekada prevozila roba od luke Ploče do Lukavca. Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, rekao je prije nekoliko dana da će Vlada pokrenuti inicijativu da se ovaj problem riješi.
“Zato će Vlada to presjeći na sljedećoj sjednici, bez obzira tko je odgovoran. Ima čitav niz odgovornih i o tome ću govoriti na sjednici Vlade”, rekao je Nikšić.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, ističe poteškoće s kojima se gospodarstvo suočava zbog ovog problema.
“Posljedice nemogućnosti transporta na ovoj relaciji se ne mogu izmjeriti. Jako je teško brojkama izmjeriti koliko gospodarstvo gubi dnevno, a koliko dugoročno. Imali smo sastanke u “Željeznicama FBiH”, i u Vladi Federacije BiH će doći do dramatične situacije, možda i do zaustavljanja pogona, nema koksa za “ArcelorrMittal” i tako dalje Tvrtke koje izvoze na taj način, nema potrebe da željeznice uopće postoje, jer najvećim dijelom žive od prijevoza robe. Kompanije su ljute, u bezizlaznoj su situaciji što još ne znamo kada će krenuti sanacija pruge, a prošlo je mjesec i pol dana”, naglasio je Jašarspahić.
Prema njegovim riječima, na internetu se može vidjeti koliko se to može popraviti, te kako su brzo 1948. godine rukama, krampovima i lopatama rješavani takvi problemi i pravljeni tuneli i mostovi.
“Ne mogu razumjeti da se to kod nas događa. Gospodarstvo je puno izgubilo. Kakvu poruku šaljete potencijalnom investitoru koji traži prostor da ovdje preseli svoje proizvodne kapacitete? Prva dva preduvjeta su prometna povezanost i energetska stabilnost. Ako tog nema, ne želi investirati”, zaključio je Jašarspahić za “Nezavisne novine”.
Prijevoz robe
Ekonomist Igor Gavran smatra da zbog toga gubici gospodarstva moraju biti višemilijunski, a ugrožene su tisuće radnika.
“Gubici željeznice, iako veliki, manji su problem, jer je očito da se Vlada nikada nije posebno brinula o njima, budući da se uredno gomilaju, kao i porezni i drugi dugovi, a politički podobni i nesposobni kadrovi se isto tako redovito postavljaju i tako neuspješno drže na mjestima.
Dobro, željezničari nisu toliko ugroženi kao oni u ostatku gospodarstva, pokušavaju pronaći alternativne pravce dovoza i plasmana robe željeznicom ili cestom, no to je preskupo i dugoročno neodrživo, a često i potpuno nemoguće, istaknuo je Gavran.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu