Prema ažuriranom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu do 2030. Hrvatska je podigla ljestvicu ciljanog udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u potrošnji energije na 42 posto. U Vladi računaju da bi se do tada na mrežu trebala uključiti četiri gigavata energije sunca, dva gigavata energije vjetra…

Predstoji, dakle, razdoblje dinamičnog razvoja zelenih energetskih projekata, kapitalno prilično zahtjevnih. Svoju ulogu u tome prepoznalo je i društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima Mezzanine Partners. Njegov bi novi fond, veličine 100 milijuna eura i namijenjen upravo praćenju projekata solarnih i vjetroelektrana, uključujući i baterijske sustave, za koji mjesec trebao početi s radom.

Tim Mezzanine Partnersa uspio se, naime, u postupku otvorenog poziva Europskog investicijskog fonda (EIF) izboriti za 50 milijuna eura sredstava te europske institucije koja kroz razne instrumente prati europske politike indirektno podržavajući (i) razvoj malih i srednjih poduzeća.

Još toliko kapitala treba osigurati od domaćih institucionalnih investitora, a aktiviranje fonda (tzv. prvo zatvaranje) očekuje se do kraja prvog kvartala 2025.

“Znajući koliko traje postupak razvijanja fonda, prije više od dvije godine, tj. nedugo nakon pokretanja Croatian Mezzanine Debt fonda, počeli smo raditi na Energy Adria fondu koji bi se bavio projektima OIE. Prijavili smo se na otvoreni poziv EIF-a u okviru InvestEU ponude vlasničkog kapitala u području klime i infrastrukture, za ulaganja u čistu energiju.

U konkurenciji europskih fondova ishodili smo 50 milijuna eura ‘commitmenta’ s njihove strane i sad smo u fazi razgovora s domaćim institucionalnim investitorima za približno isti iznos”, objašnjava Krešimir Gjenero, jedan od partnera u Mezzanine Partnersu.

Koristi za državu i lokalce
Dodaje da je uz podršku takvog fonda moguće realizirati npr. više od 200 megavata zelene energije, i to s novcem koji inače ne bi došao u Hrvatsku. Sve u svemu, osim prinosa za ulagatelje od 10-11 posto, od izgradnje novih kapaciteta OIE podržanih tako koncipiranim fondom koristi imaju i država i lokalna zajednica.

Tajming i tržišna niša očito su dobro pogođeni jer potražnje za takvim oblikom financiranja s obzirom na nacionalne strateške ciljeve zasigurno neće manjkati, to prije što su projekti solara i energije vjetra financijski zahtjevni i u pravilu se podrazumijevaju nemala učešća equityja.

Interesa i projekata nije nedostajalo ni za prvi fond tog društva, s fokusom na “mezzanine” financiranje kao svojevrsni hibrid duga i vlasničkog kapitala. Croatian Mezzanine Debt fond, veličine 52 milijuna eura, također je bio podržan (i) sredstvima EIF-a, a do završetka investicijskog ciklusa (75 posto investiranosti) preostalo mu je za plasiranje još 7-8 milijuna eura.

S obzirom na očekivane prinose za ulagatelje i vrstu ulaganja novog fonda, Gjenero vjeruje da će i Energy Adria polučiti pozitivan odaziv domaćih investitora. Prije svega to se odnosi na mirovinske fondove. Upravo oni, kaže, imali su ključnu ulogu u dosadašnjem razvoju AIF-a (alternativnih investicijskih fondova, op.a.) u Hrvatskoj, a i daljnji napredak tog segmenta fondovske industrije teško je zamisliv bez njihove podrške.

I Energy Adria ima atribut specifičnog fonda, s tim da u njegovu slučaj predznak “prvi u Hrvatskoj” ide na račun činjenice da je prvi koji se klasificira prema članku 9 Uredbe SFDR u okviru akcijskog plana EU za financiranje održivog rasta, ističe Marko Jurković, još jedan od partnera u upravljačkom društvu. To, kaže, podrazumijeva najviše zahtjeve održivosti, zbog čega se takvi fondovi nazivaju i “tamno zeleni”.

U smislu financijskih instrumenata i udjela u projektima OIE koncept novog fonda Mezzanine Partnersa je fleksibilan. Uz opciju suvlasništva, fond može biti i jedini vlasnik, a u poodmaklim projektima može ih pratiti i kroz mezzanine financiranje. Osim o fazi zrelosti projekta, odabir ovisi i o veličini investicije.

Generalno je strategija da fond ponajprije prati ili projekte u fazi prije građevinske dozvole s equityjem ili one u fazi poslije građevinske dozvole, odnosno u fazi financijskog strukturiranja, kad se traži senior dug s mezzanine instrumentom. Inače, kod nas danas jedva da postoje fondovi koji su spremni pratiti investitore prije ishođenja građevinske dozvole, a to uglavnom nisu spremni ni stranci. Jurković s tim u vezi napominje da Mezzanine Partners to može jer ima ekspertizu, u timu ima i inženjere specijaliste koji mogu valorizirati i pratiti tijek razvoj projekata.

Prva investicija 2025.
Ipak, imajući u vidu da je investicijski period u kojemu se raspoloživi kapital treba investirati predviđen na pet godina od aktiviranja fonda (čije trajanje je ukupno 10 godina, uz mogući produžetak za dvije) projekti koji su na samom početku nisu baš izgledna meta.

U Mezzanine Partnersu kažu da već imaju u vidu neke konkretne potencijalne projekte. Stoga se nadaju da bi prva investicija fonda mogla biti utanačena već tijekom iduće godine.

Prema okvirnim limitima, po transakciji je predviđeno 15-ak posto ili oko 15 milijuna eura. Ovisno o udjelima u budućim ulagačkim projektima, sto milijuna eura kapitala fonda znači omogućavanje realizacije višestruko veće vrijednosti investicija u energiju sunca i vjetra, odnosno baterija.

Što to znači u smislu broja projekata u portfelju, teško je reći jer npr. za solare i VE nisu iste vrijednosti kapitalnih ulaganja. Gjenero i Jurković o tome kažu da računaju da će većina equity investicija biti od 10 do 12 milijuna eura. A uz one na domaćem tržištu kao primarnom fokusu, pravilima fonda ostavljena je mogućnost ulaganja i na nekoliko okolnih.