Sukladno definiranoj dinamici, pristupilo se sklapanju Ugovora o projektiranju i izgradnji prve sljedeće dionice autoceste, tj. dionica Mateševo ​​- Andrijevica planirana je za prvu polovinu 2025. godine, nakon čega bi se stekli uvjeti za početak izrade glavnog projekta i izvođenje pripremnih radova, odnosno samu izgradnju ove dionice.

Kada je riječ o dionici od Andrijevice do Boljara na crnogorskoj strani i od Boljara do Požege na srpskoj strani, Crna Gora i Srbija traže najbolji model za realizaciju ovih projekata, a time bi autoput od Podgorice do Beograda bio u potpunosti izgrađen. Kaže to u intervjuu za “Vijesti” ministrica prometa Maja Vukićević.

Prema pravilima EBRD-a
Kada je riječ o dionici od Mateševa do Andrijevice, navela je da sklapanju ugovora prethode aktivnosti koje se provode prema procedurama i pravilima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a svaku radnju mora odobriti EBRD.

Govoreći o drugim projektima u oblasti prometne infrastrukture, Vukićević je rekla da Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine prepoznaje sljedeće razvojne koridore: istočni, zapadni, središnji, primorski i sjeverni razvojni koridor.

“Ovi koridori se sastoje od prometnih pravaca, tj. primarnu prometnu mrežu u vidu autocesta i brzih cesta koje se sukladno strateškim i planskim dokumentima povezuju s mrežom prometnica zemalja regije i dalje s europskim koridorima, čime se stvaraju preduvjeti za konkurentno tržište i integracija Crne Gore u regionalne ekonomske tokove – navela je ona.

Ministrica je podsjetila da je Vlada utvrdila pet razvojnih prometnih pravaca koje čine: autoput Bar – Boljare, Jadransko-jonski autoput, brza cesta duž Crnogorskog primorja, brza cesta Bijelo Polje – granica Pljevlja s Bosna i Hercegovina i brza cesta Podgorica – Nikšić – Žabljak – Pljevlja.

“Ovih pet autocesta i brzih cesta razvijeno je kroz 18 dionica koje predstavljaju samostalne građevinske i funkcionalne cjeline. Dinamika realizacije svih navedenih putnih pravaca, planiranih za početak i završetak u narednih pet do sedam godina, imajući u vidu dinamiku izgradnje cesta u zemljama regiona na koje se povezuje mreža autocesta i brzih cesta u Crnoj Gori. je povezan, npr. Izgradnja dionice Čevo – granica s BiH, Jadransko-jonske autoceste, ovisi o dinamici izgradnje Jadransko-jonske autoceste na teritoriju BiH – pojasnila je.

Kada je riječ o financiranju projekata, Vukićević je rekla da će potrebna sredstva za realizaciju tih projekata biti osigurana sredstvima iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan.

“Točnije, kroz povoljne kredite EBRD-a i bespovratna sredstva Europske komisije, kroz modele javno-privatnog partnerstva, koncesije, financiranje iz državnog proračuna i konačno iz EU fondova kojima će Crna Gora imati pristup kada postane punopravna članica. – rekla je ministrica.

Na pitanje postoji li dogovor sa Srbijom oko zajedničke kandidature dionice autoceste od Andrijevice do Požege s EU i ako postoji što on predviđa, Vukićević odgovara:

“Ministarstvo prometa i Ministarstvo građevinarstva, prometa i infrastrukture u srpnju 2018. godine zaključili su Memorandum o razumijevanju i suradnji na realizaciji infrastrukturnih projekata između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Srbije.

Memorandumom je predviđeno održavanje konzultacija o mogućim uvjetima i modalitetima suradnje, sukladno dobroj međunarodnoj praksi i važećim propisima, s ciljem zajedničkog pristupa svim trećim zainteresiranim stranama i raspoloživim izvorima sredstava za financiranje realizacije infrastrukturnih projekata koje stranke prepoznale kao strateški važne unutar svojih nadležnosti.

Realizacija predmet dogovora
U proteklom razdoblju, dodaje, održani su sastanci s kolegama iz Republike Srbije kako bi se razmotrio najbolji model za nastavak izgradnje autoceste.

“U narednom razdoblju obavit ćemo detaljniji pregled najboljeg načina realizacije dionice od Andrijevice do Boljara, odnosno od Požege do Boljara, zaključila je Vukićević.