Hrvatsko gospodarstvo će ove godine ostvariti snažan rast od 3,6 posto, a glavni pokretači su snažna potrošnja kućanstava i investicije, procjena je Europske komisije u jesenskim ekonomskim prognozama objavljenim u petak.

Hrvatska je na samom vrhu u Europskoj uniji po stopi rasta gospodarstva. Zajedno s Ciprom, čije bi gospodarstvo također trebali rasti za 3,6 posto, Hrvatska je na drugom mjestu iza Malte, koja bi trebala ostvariti rast od 5 posto.

Sljedeće 2025. godine hrvatsko bi gospodarstvo trebalo rasti 3,3 posto , a 2026. 2,9 posto.

Prognoze su znatno bolje od proljetnih, koje su objavljene sredinom svibnja, kada je Komisija procjenjivala da će hrvatskog gospodarstvo ove godine rasti 3, 3 posto, a sljedeće godine 2,9 posto.

Hrvatsko gospodarstvo raste znatno brže od prosjeka u EU i eurozoni.

Komisija predviđa da će gospodarstvo u EU, nakon dulje stagnacije, ove godine zabilježiti skroman rast od 0,9 posto, a eurozona 0,8 posto. Sljedeće godine rast bi se trebao ubrzati na 1,5 posto u EU i 1,3 posto u europodručju, a 2026. na 1,8 posto u EU i 1,6 posto u eurozoni.

Potrošnja glavni pokretač BDP-a

Komisija procjenjuje da će snažan rast u Hrvatskoj biti potaknut privatnom potrošnjom zbog snažnog rasta realnih plaća i zaposlenosti te održivim investicijama.

Očekuje se porast državne potrošnje, uglavnom zbog sveobuhvatne reforme plaća u javnom sektoru koja je značajno uskladila javne plaće u institucijama i sektorima, ali je također rezultirala velikim jednokratnim povećanjem plaća.

Očekuje se da će investicije i dalje ostati snažne, uz potporu daljnjeg ubrzanja rashoda koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost, uz ubrzanje povlačenja sredstava u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za 2021. – 2027.

Komisija predviđa solidan oporavak izvoza robe, unatoč relativno slabom rastu potražnje u gospodarstvima glavnih trgovinskih partnera Hrvatske. Međutim, projicira se realni pad izvoza usluga, uglavnom turizma, ponajviše zbog stalnog velikog rasta cijena turističkih usluga. Očekuje se da će doprinos neto izvoza rastu postati negativan u kontekstu snažnog povećanja domaće potražnje.

U sljedeće dvije godine predviđa se usporavanje rasta na 3,3 posto 2025. i 2,9 posto 2026. uslijed usporavanja potrošnje zbog sporijeg rasta plaća. U istom razdoblju očekuje se kontinuirani rast ulaganja zahvaljujući povlačenju europskih sredstava za oporavak od pandemije i iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a.

Nastavak usporavanja inflacije

Komisija procjenjuje da će Inflacija u Hrvatskoj nastaviti postupno usporavati, ove godine trebala bi iznositi 4 posto, sljedeće 3,4 posto, a 2026. godine 2 posto.

U europodručju predviđa se znatno brže usporavanje inflacije – s prošlogodišnjih 5,4 posto na 2,4 posto ove godine. Sljedeće godine trebala bi pasti na 2,1 posto, a 2026. na 1,9 posto.

U EU27 predviđa se još brže usporavanje inflacije s prošlogodišnjih 6,4 posto na 2,6 posto ove godine, sljedeće na 2,4 posto, a 2026. na 2 posto.

Proračunski manjak u Hrvatskoj trebao bi ove godine porasti na 2,1 posto s prošlogodišnjih 0,9 posto. Sljedeće godine Komisija procjenjuje da će proračunski manjak ostati na ovogodišnjoj razini, a 2026. pasti na 1,9 posto BDP-a.

Porast deficita može se pripisati novom zakonu o plaćama u javnom sektoru i mjerama socijalne pomoći koje vrše pritisak na rashode, pri čemu je strukturno pogoršanje uvelike prikriveno snažnim rastom prihoda. Prihod od neizravnih poreza trebao bi se povećati uz solidan nominalni rast BDP-a, dok se očekuje da će prihodi od izravnih poreza također rasti zbog rasta zaposlenosti i plaća.

Predviđa se da će u 2025. omjer deficita ostati na 2,1 posto BDP-a. Prihodi će i dalje biti podržani nominalnim rastom BDP-a i planiranim promjenama u oporezivanju imovine i prihoda od najma. Predviđa se da će se i tekući i kapitalni izdaci nastaviti povećavati.

Potencijalni rizici

Vlada je produžila neke od mjera za ublažavanje utjecaja visokih cijena energije do ožujka 2025., uz očekivani pad proračunskih troškova. Predviđa se da će se deficit smanjiti na 1,9 posto BDP-a 2026. jer će rashodi (uglavnom izdaci za plaće i nacionalno financirana ulaganja) rasti sporije od prihoda.

Omjer javnog duga prema BDP-u nastavlja padati zbog snažnog rasta gospodarstva. Ove godine trebao bi pasti na 57,3 posto BDP-a s prošlogodišnjeg od 61,8 posto. U sljedeće dvije godine omjer javnog duga prema BDP-u trebao bi pasti na 56 posto.

Kao rizike za ove prognoze Komisija navodi mogućnost većih povećanja plaća od očekivanih te moguća ograničenja ponude u turizmu, što bi moglo povećati pritiske na cijene i naštetiti konkurentnosti izvoznika.

Osim toga, potencijalna uska grla u opskrbi u građevinarstvu mogla bi usporiti apsorpciju EU fondova. Nedostatak radne snage i dalje postoji unatoč sve većem priljevu radnika iz zemalja izvan EU-a.

Zbog snažne gospodarske aktivnosti nastavlja se rast stope zaposlenosti koja će ove godine porasti za 3,1 posto, a stopa nezaposlenost će pasti na rekordno niskih 5,1 posto ove godine te na 4,7 posto sljedeće i 4,4 posto 2026. godine.