Otprilike 40 posto svjetskog stanovništva živi u obalnim područjima. Osim što se ondje nalazi 12 od 15 najvećih svjetskih gradova, ove regije služe kao bitna žila kucavica za bezbroj malih sela i mjesta. S obzirom na to da oko 80 posto međunarodne trgovine prolazi kroz morske luke, obalne regije također imaju veliku gospodarsku ulogu, čineći od 60 do 70 posto svjetskog BDP-a.

Budući da globalne temperature rastu alarmantnom brzinom, obalne zajednice nalaze se na prvoj liniji borbe protiv klimatske krize i krize biološke raznolikosti. Samo u prošloj godini uragani Beryl, Helene i Milton pogodili su Karibe i američku obalu Meksičkog zaljeva, dok je oluja Daniel odnijela tisuće života u Libiji, naglašavajući sve veću ugroženost onih koji žive duž svjetskih obala.

Kako klimatska kriza eskalira, tako rastu i prijetnje koje predstavljaju porast razine mora i zakiseljavanje i zagrijavanje oceana. Ove opasnosti pogoršavaju uništavanje staništa, prekomjerni izlov i zagađenje, što narušava zdravlje i biološku raznolikost morskih ekosustava. Očekuje se da će posljedični gubitak mangrova i koraljnih grebena uzrokovati ogromne ekonomske gubitke i raseliti brojne obalne zajednice, posebno u malim otočnim državama u razvoju gdje je svaki aspekt života povezan s morem.

Zatvaranje jaza

S obzirom na rizike, jačanje otpornosti obalnih zajednica i zaštita života, sredstava za život i gospodarstva njihovih stanovnika nije samo regionalni ili nacionalni prioritet, već globalni imperativ. Za njegovo ispunjavanje bit će potrebni koordinirani napori javnog i privatnog sektora, posebno financijskih institucija sposobnih generirati ulaganja potrebna za potporu održivim, dugoročnim rješenjima.

U tu svrhu Konferencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti istražuje načine za unaprjeđenje Globalnog okvira za biološku raznolikost do 2022., čiji je cilj zaštititi 30 posto svih kopnenih i oceanskih područja do 2030. Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP29) u Azerbajdžanu usredotočuje se na financijska rješenja. A UN-ova konferencija o oceanima sljedeće godine, zajedno s inauguracijskim Forumom o plavoj ekonomiji i financijama, mogla bi pomoći u kataliziranju hitnih, koordiniranih mjera potrebnih za zaštitu najosjetljivijih ekosustava našeg planeta.

Ohrabrujuće je da privatne financijske institucije također počinju prepoznavati potrebu za jačanjem otpornosti na klimatske promjene. Zapanjujućih bilijun dolara u zelenim, društvenim i održivim obveznicama izdano je 2023., što odražava sve veći interes ulagača za projekte usklađene s UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Međutim, ulaganja u obnovu oceana i otpornost obale i dalje su znatno ispod stotina milijardi dolara potrebnih godišnje za zaštitu ugroženih zajednica i gradova.

Iako je zatvaranje ovog jaza u financiranju ključno, suradnja s lokalnim zajednicama jednako je važna. Uzimanjem u obzir stajališta autohtonih naroda, tvorci politika mogli bi osmisliti mjere koje štite prirodu, promiču održivi razvoj i paze da ulaganja u infrastrukturu i otpornost zajednice budu pravedna i učinkovita.

Međusektorska partnerstva bit će ključna za izgradnju portfelja projekata u koje se može ulagati. Savez za borbu protiv rizika i za otpornost oceana (ORRAA) u kojem obnašam dužnost izvršne direktorice, nastoji mobilizirati financiranje za otpornost oceana. U radu s predanim partnerima, cilj nam je opremiti bankare i osiguravatelje alatima za obračun vrijednosti prirodnih dobara u njihovim bilancama, istovremeno iskorištavajući domišljatost i poduzetnički duh lokalnih čelnika od kojih su mnogi žene.

Ulaganja u plavu ekonomiju

Naravno, treba učiniti još mnogo toga. Kako bi se izgradile istinski otporne obalne zajednice, klimatski rizici moraju se uzeti u obzir u svakom infrastrukturnom projektu, prijedlogu politike i odluci o ulaganju koja utječe na regije koje su najviše ugrožene klimatskim promjenama. Štoviše, promicanjem prirodnih rješenja, kao što je obnova mangrova i koraljnih grebena, tvorci politika mogli bi ojačati prirodnu obranu od oluja i erozije, istovremeno podržavajući biološku raznolikost i lokalna gospodarstva. Inicijative poput Indeksa rizika obalnog područja – interaktivne platforme koja se koristi podacima kako bi pomogla ulagačima, osiguravateljima i tvorcima politika u procjeni rizika na obalnom području – bit će od ključnog značaja za ovaj pothvat.

S obzirom na to da samo javno financiranje ne može stvoriti kapital potreban za zaštitu obalnih zajednica, veća javno-privatna suradnja bit će ključna za premošćivanje trenutačnog jaza u financiranju. To će iziskivati razvoj inovativnih financijskih instrumenata za smanjenje rizika i poticanje sudjelovanja privatnog sektora. Imajući to na umu, Savez za borbu protiv rizika i za otpornost oceana (ORRAA) udružio se s Grupom za jamstva za razvoj, jamcem koji podupire projekte prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena, kako bi stvorili mehanizam usmjeren na smanjenje rizika održivih ulaganja u sektore “plave ekonomije”.

Konferencija UN-a o oceanima sljedeće godine u Francuskoj i Forum o plavom gospodarstvu i financijama u Monaku jedinstvena su prilika za ujedinjenje tih različitih napora. Okupljanjem poslovnih čelnika i tvoraca politika, ova okupljanja mogla bi pokrenuti opsežno financiranje za očuvanje i otpornost oceana i pobrinuti se da obalne zajednice imaju koristi od sveobuhvatnog, održivog pristupa složenim izazovima koje predstavlja klimatska kriza.

Ali da bi iskoristili ovu priliku, investitori, tvorci politika i lokalni čelnici moraju uskladiti napore. Odlučnim, koordiniranim djelovanjem u području klime možemo usmjeriti ciljana ulaganja u otpornost oceana i osigurati održivu budućnost za obalne zajednice – i za globalno gospodarstvo koje se na njih oslanja.