Subvencijski sustav u srpskoj poljoprivredi ovih dana ulazi u novu fazu. Poljoprivredna inspekcija provodi intenzivan nadzor povodom prijava fiktivnih poljoprivrednih gospodarstava u Srbiji, a Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede poziva proizvođače koji imaju saznanja o zlouporabama da ih dostave.

“Svaka informacija je izuzetno korisna jer potiče bržu kontrolu i suzbijanje svih mogućih zlouporaba, a samim time i učinkovitiju isplatu subvencija onima koji doista imaju pravo na iste. U zajedničkom je interesu da se novac svih građana Srbije namijenjen jačanju naše poljoprivrede i prehrambene industrije iskoristi na najbolji mogući način”, navodi se u priopćenju.

Kontrola je korak naprijed

Agroekonomski analitičar Milan Prostran pozitivno ocjenjuje državnu kontrolu i smatra da je to dobar način da se spriječi da subvencije idu onima koji zemlju uopće ne obrađuju i drže je zapuštenom.

“S obzirom da je država donijela uredbu da će pravo na poticaje po hektaru imati samo oni koji obrađuju poljoprivredno zemljište, ali ne i vlasnici koji ga imaju u zakupu ili ga uopće ne obrađuju, ovakva kontrola nimalo ne čudi”, kaže Prostran. u intervjuu za Biznis.rs.

Prema njegovim riječima, ranije su se subvencije dobivale na temelju vlasništva, a tada je veliki broj ljudi na taj način dobivao državnu pomoć za gorivo, gnojivo i slično. To se pravo, kaže, moglo ostvariti samo na temelju registriranog poljoprivrednog gospodarstva, neovisno o tome je li zemlja obrađivana ili ne.

“Prije navedene uredbe to nije bilo regulirano, ali sada ta prava možete ostvariti samo pod uvjetom da obrađujete zemlju. Očito je država uvidjela da velik broj poljoprivrednih gospodarstava ta prava ostvaruje samo na temelju vlasništva te da se velik dio zemlje uopće ne obrađuje. Zato je i donesena ova uredba”, ističe Prostran.

Prema podacima posljednjeg popisa Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u Srbiji ima 508.365 poljoprivrednih domaćinstava koja proizvode hranu na površini od 3.257.100 hektara.

Sugovornik ovog portala kaže da država u zakupu ima oko 260.000 do 270.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a da ostaje otvoreno pitanje hoće li korisnici tog zemljišta uspjeti ostvariti pravo na subvencije.

“Pitanje je hoće li poljoprivrednici koji zakupe poljoprivredno zemljište od države, ali i od privatnika, imati pravo na poticaje. No, bit je u tome da vi kao vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje dajete u zakup nemate pravo na poticaje, a zakupnik vjerojatno ima”, napominje Prostran.

Subvencije za proizvodnju

Smatra da država na ovaj način želi potaknuti da se što više zemlje obradi jer daje subvencije za proizvodnju, kako bi se poboljšala ukupna prehrambena bilanca zemlje.

“Država daje potpore prvo kako bi pomogla onima koji obrađuju zemlju da zarade, a ujedno i kako bi poboljšala ukupnu nacionalnu prehrambenu bilancu ako proizvode hranu za vlastite potrebe i potrebe tržišta. Ako dobijete samo novac na temelju vlasništva i stavite ga u džep, a zemlja ostane neobrađena, to stvarno nema smisla”, zaključuje Prostran.