UN-ova klimatska konferencija nedavno je otvorena u Bakuu, gdje su svjetski lideri ponovo suočeni s teškim zadatkom – zaustaviti ubrzano globalno zagrijavanje. Iako su klimatske promjene bile percipirane kao prijetnja koja se može obuzdati, sve češći ekstremni vremenski događaji upozoravaju na predstojeću ozbiljnu borbu.

Napredak u suzbijanju klimatskih promjena nije jednak u svim zemljama, što izaziva zabrinutost zbog sporog prilagođavanja najvećih zagađivača poput Kine i SAD-a. Stručnjaci sve više ističu da klimatske promjene imaju svoje korijene u ljudskom djelovanju te da će promjena u proizvodnji energije, hrane i organizaciji društva biti ključna ako želimo spasiti planet.

Geofizičar Branko Grisogono je izjavio za HRT da bi ova godina mogla biti druga najtoplija otkako se vode mjerenja. Grisogono upozorava kako već sada svjedočimo ekstremnim vremenskim uvjetima i da će snažni cikloni, poput onog koji nas je ove godine pogodio, postati sve češći. Rekao je kako pojava ‘hladne kaplje’ ili visinske ciklone je česta pojava, ali ne tako česta kao što je bila ove godine. – Izgledi su da će takvih žestokih ciklona biti sve više i bit će sve dugotrajnije – naglašava.

Koliko još imamo vremena?

Put u katastrofu: Atlantske struje u kolapsu, Zemlja se pregrijava

Postaje očito da će porast temperature, koji se nastavlja, imati ozbiljne posljedice za globalno okruženje. Predviđa se da će klimatske promjene posebno teško pogoditi siromašne zemlje koje su najizloženije sušama, poplavama i drugim ekstremnim vremenskim uvjetima.

Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije, ističe zabrinjavajući gubitak biološke raznolikosti. WWF izvještava da je više od 70 posto životinjskih vrsta nestalo u proteklih 50 godina. Također raste broj ugroženih ekosustava, što dodatno komplicira situaciju. Prema Kalauz, međunarodni sporazumi, poput Pariškog, nisu dovoljno jaki jer ne uključuju obvezujuće sankcije. Velike zemlje, poput SAD-a i Kine, često izbjegavaju preuzimanje pune odgovornosti za smanjenje emisija.

Kalauz naglašava da su klimatske promjene jasno povezane s ljudskim djelovanjem, a znanstveni dokazi to neupitno potvrđuju. Bez temeljitih promjena u industriji, poljoprivredi i energetskom sektoru, naš planet će postati nesigurniji za život. Iako postoje smjernice, provedba učinkovitih mjera susreće se s političkim otporima u mnogim zemljama, uključujući Europsku uniju. Zeleni kapitalizam, koji bi trebao omogućiti usmjeravanje profita prema borbi protiv klimatskih promjena, još nije zaživio.

Što se tiče ovogodišnje UN-ove klimatske konferencije, očekuje se daljnji rad na fondovima za pomoć zemljama u razvoju, najviše pogođenima klimatskim promjenama. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, naglašava važnost jačanja fondova za borbu protiv klimatskih prijetnji te potrebu za povećanom međunarodnom suradnjom. Bez potpune uključenosti najvećih emitera poput Kine i SAD-a, napredak će ostati ograničen.

Iako Europska unija ulaže značajne napore u ostvarenje održivih ciljeva, izazovi su i dalje prisutni. Protivljenje zakonima o deforestaciji u EU šalje negativnu poruku o zelenoj tranziciji. Ipak, Duplić ostaje optimističan i vjeruje da će buduće generacije svjedočiti povijesnim promjenama ka održivijem društvu. „Zeleni plan“ zahtijeva ozbiljne promjene, ali prema Dupliću, alternativa ne postoji – naš planet treba hitnu akciju kako bismo osigurali održivu budućnost.