Ubrzo nakon objavljivanja da je propala vladajuća semafor-koalicija uslijedili su zahtjevi za što skorijim prijevremenim parlamentarnim izborima. Brže nego što je to zamislio kancelar Olaf Scholz. Taj socijaldemokrat je u srijedu navečer najavio da namjerava 15. siječnja u Bundestagu postaviti pitanje o povjerenju njegovoj vladi. Time bi održavanje prijevremenih izbora do kraja ožujka bilo realistično.

Oporba, međutim, traži da se pitanje o povjerenju vladi i kancelaru odmah postavi, kako bi već u siječnju mogli biti održani prijevremeni izbori. To smatra poželjnim i dvije trećine Nijemaca (64 posto). Naprotiv tome, 33 posto njih podržava plan kancelara da se pitanje o povjerenju postavi tek sredinom siječnja. To je pokazala jedna reprezentativna anketa instituta infratest dimap provedena na uzorku od 1065 građana s biračkim pravom, piše Deutsche Welle.

Odgovornost liberala
Scholz je svoj vremenski plan obrazložio time da do kraja godine još želi progurati važne zakone i u tu svrhu zamolio za suradnju oporbene stranke Unije CDU i CSU. Šef demokršćana (CDU) Friedrich Merz je opet uputio na to da njemački predsjednik nakon postavljanja pitanja o povjerenju ima još 21 dan vremena za razrješenje Bundestaga. U tom vremenu će klub zastupnika Unije, kazao je Merz, provjeriti koje zakonske projekte još može podržati – uz pretpostavku da kancelar utre put skorim prijevremenim izborima.

Odgovornost za kraj njemačke vlade građani većim dijelom pripisuju liberalima (FDP), čiji je šef ujedno i sada već bivši ministar financija kojeg je kancelar smijenio: Christian Lindner. 40 posto ispitanih tu stranku smatra glavnim krivcem za kraj koalicije, svaki četvrti (26 posto) smatra da su to Zeleni, tek svaki peti (19 posto) odgovornom smatra stranku kancelara Scholza SPD.

Većina Nijemaca, prema ovoj anketi, pozdravlja okončanje semafor-koalicije: 59 posto ispitanih smatra da je to vrlo dobro, odnosno dobro, više od svakog trećeg (36 posto) smatra da je to manje dobro, odnosno loše.

Preveliko je, očito, bilo nezadovoljstvo radom vlade koja je krajem listopada doživjela svoju najnižu točku: samo još 14 posto građana je tada bilo zadovoljno svojom vladom. Tek četiri puta u 27-godišnjoj povijesti anketiranja za ARD-Deutschlandtrend je ta brojka bila nešto niža. Tri puta se to dogodilo za vrijeme drugog mandata socijaldemokrata i Zelenih na vlasti, a koji je okončan 2005. također prijevremenim izborima.

Rezultat nepromijen
Kad bi se već iduće nedjelje održali izbori, SPD bi nepromijenjeno osvojio 16 posto glasova. Unija CDU-a i CSU-a s 34 posto bila bi najjača politička opcija, dok bi se Zeleni minimalno poboljšali na 12 posto (+1). I FDP bi se minimalno poboljšao, ali s pet posto bi jedva uspio prijeći izborni prag. Alternativa za Njemačku (AfD) bi se blago poboljšala na 18 posto (+1) i ostala bi druga najjača snaga. Savez Sahra Wagenknecht (BSW) bi nepromijenjeno osvojio šest posto. Sve druge stranke bi skupa osvojile devet posto (-3), među njima Ljevica i Slobodni birači.

Kad god da sad doista budu održani parlamentarni izbori koji su prvobitno bili planirani za 28. rujan 2025., svaki drugi Nijemac vodstvo iduće vlade vidi u rukama Unije CDU-a i CSU-a (46 posto). 13 posto smatra da bi na čelu naredne njemačke vlade trebao biti SPD. Devet posto tu vidi AfD, dok osam posto preferira Zelene.

Njemački kancelar Scholz ranije je najavio da svoju stranku želi povesti i u naredne parlamentarne izbore. Među vlastitim pristašama je to itekako sporno: 45 posto simpatizera SPD-a smatra da bi Scholz bio dobar socijaldemokratski kancelarski kandidat, a 47 posto ih ne dijeli to mišljenje.