Krajem prošle godine agencija je naznačila da bi mogla podići ocjenu hrvatskih dužničkih papira, izmijenivši izglede iz stabilnih u pozitivne, uz objašnjenje da su sve veće šanse da će se javni dug smanjiti značajnije no što su bili očekivali.

U petak podigli su rejting za dvije razine, s ‘Baa2’ na ‘A3’, signalizirajući ulagačima da hrvatski dug nosi mali kreditni rizik.

Odluka o podizanju rejtinga “odražava ponajprije naša očekivanja da će fiskalna snaga Hrvatske i u kratkoročnoj do srednjoročnoj perspektivi biti značajno viša, ponajprije zbog oštrog smanjenja tereta javnog duga” i da taj trend “vjerojatno neće promijeniti smjer”, objasnili su u Moody’su.

Brzo smanjenje duga

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao na kraju ove godine iznositi 57 posto i biti gotovo za 14 postotnih bodova niži nego u pretpandemijskoj 2019. godini i gotovo za 30 postotnih bodova niži nego na pandemijskom vrhuncu u 2020., izračunali su.

“Teret duga smanjio se također znatno brže no što smo bili očekivali kada smo podigli rejting Hrvatske na ‘Baa2’ u srpnju 2022.”, naglašavaju.

Među razlozima ističu vrlo snažan realan gospodarski rast nakon pandemije, dodatno potaknut još snažnijim nominalnim rastom u okruženju visoke inflacije.

Proračunski manjak trebao bi pak poskočiti s prošlogodišnjih 0,7 na 2,2 posto u 2024., izračunali su, podigavši procjenu od prošle jeseni za 0,3 postotna boda. U idućim godinama trebao bi se smanjiti paralelno postupnom ukidanju mjera koje građanima ublažavaju teret troškova života i zaključenju ulaganja financiranih iz europskih fondova u 2026. godini.

Hrvatski BDP porast će ove godine po njihovim izračunima za 3,5 posto, a u 2025. i 2026. trebao bi usporiti na nekih tri posto.

Reforme i doseljavanje

Rejting Hrvatske podignut je i zbog kontinuiranog poboljšanja snage hrvatskog gospodarstva zahvaljujući, između ostalog, “značajnoj strukturnoj reformi” i ulaganjima u u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i “značajno pojačanom” doseljavanju radne snage.

Novac iz europskog Fonda za oporavak i otpornost dosegnuo je u 2023. godini oko 13 posto hrvatskog BDP-a u 2023., naglašavaju, napominjući da je veći udio bilježila tek Grčka.

Hrvatsko gospodarstvo i proračun trebali bi i na srednji rok postizati bolje rezultate no što se trenutno očekuje, posebno ako mjere povezane s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost potaknu potencijal za rast u većoj mjeri no što pokazuju Moody’sovi trenutni izračuni.

Ograničenja gospodarskih kapaciteta i potencijalni “izazovi” u očekivanom smanjenju umjerenog proračunskog deficita mogli bi pak rezultirati slabijim gospodarskim rastom i proračunskim ishodima no što izračuni trenutno pokazuju, napominju u agenciji.