Niz je administrativnih prepreka jačanju investicija u energetskom sektoru s naglaskom na ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE), upozoravaju iz Hrvatske udruge poslodavaca u najnovijem tjednom osvrtu na odabrane teme značajne za gospodarstvo. Nedavnim izmjenama Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije dodatno je, kažu, pojačan negativan utjecaj Uredbe na opskrbljivače električnom energijom koji nisu članovi HEP grupe, pa uredba ima dvostruko negativan utjecaj.

Radi se o smanjenju maksimalnog iznosa priznate ugovorene cijene za koji od početka listopada pa do kraja ožujka iduće godine može uložiti zahtjev za povratom prema Ministarstvu gospodarstva, i to s donedavnih 180 na 120 eura/MWh. To znači da svako prekoračenje te cijene, koja ovisi o volatilnoj cijeni električne energije na tržištu, predstavlja znatne troškove odnosno financijsku štetu za opskrbljivača, objašnjavaju u HUP-u, ističući kako se ugovori o opskrbi u pravilu sklapaju na temelju predviđenih tržišnih cijena koje su i dalje više od 120 eura.

Cijena električne energije, kažu, trenutno iznosi gotovo 156 eura po MWh. “Uredba proizvodi dvostruko negativan utjecaj, kao prvo, ‘ubijajući’ već ionako slabu konkurentnost na tržištu s dominantnom pozicijom HEP grupe koja kontrolira više od 95 posto tržišta, s obzirom na to da tvrtke na tržištu moraju plaćati dio Vladinih mjera, tj. snositi gubitke zbog ograničavanja cijene električne energije. K tome, dok god je cijena električne energije za kućanstva na umjetno niskoj razini ni građani ni poduzetnici nemaju veći interes za ubrzanje ni veće investiranje u obnovljive izvore energije (OIE)”, mišljenja su u HUP-u.

Stoga pozivaju na delimitiranje naknade troška opskrbljivačima u punom iznosu razlike u cijeni između Uredbom definirane maksimalne maloprodajne nabavne cijene električne energije na tržištu te maksimalne ugovorene cijene do koje se priznaje naknada.

U Fokusu tjedna Udruge poslodavaca apelira se i na hitno donošenje Odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu kako bi se pokrenule investicije u OIE. S donošenjem te odluke kasni se već dvije godine, a procjena je da su zbog toga blokirane investicije vrijedne 2,5 milijarde eura. Investitori ne mogu pokrenuti postupak izrade EOTRP-a niti ishoditi ugovor o priključenju, što su preduvjeti za ishođenje potrebnih dozvola za projekte OIE-a.

Razvoj projekata OIE predugo traje zbog administrativnih prepreka, a Hrvatska je među četirima članicama EU-a s najdužim procesom ishođenja dozvola, naglašavaju iz redova poslodavaca dodajući kako je nužno čim prije ubrzati dinamiku otvaranja natječaja te izdavanja energetskih odobrenja (EO). Mišljenja su da s obzirom na valjanost energetskih odobrenja od sedam godina za izgradnju postrojenja, što je premalo za kompleksne projekte, EO treba smatrati konzumiranim s pravomoćnom građevinskom dozvolom.

Isto tako, u cilju rasterećenja ulaganja u tehnologije vodika iz vlastitih OIE-a smanjenjem administrativnih i financijskih opterećenja zalažu se za usklađivanje Zakona o tržištu električne energije s Delegiranom Uredbom komisije tako da se omogući povezivanje postrojenja za proizvodnju električne energije na postrojenje za proizvodnju vodika (tekućeg ili plinovitog) putem izravnog voda, bez nerazmjernog administriranja i troškova. Smatraju i da za takva postojenja treba ukinuti obvezu ishođenja EO.

Vezano uz cijene električne energije, pak, u HUP-u navode kako domaća kućanstva imaju gotovo najnižu cijenu struje u EU, dok je cijena koju tvrtke plaćaju za električnu energiju u prvoj polovini ove godine viša od prosjeka EU. Hrvatska je, kažu, od 2019. cijene električne energije za kućanstva podigla za tek 14 posto (u CEE regiji raspon njihova rasta bio je od slovačkih 19% do 86% u Poljskoj), a istovremeno su za tvrtke skočile čak 120 posto. To je dvostruko brži rast od prosjeka EU, koji za to razdoblje iznosi 54 posto.