S više od milijardu eura Europska investicijska banka u 2024. će postaviti godišnji rekord ulaganja u Hrvatsku. Najveći projekt bit će modernizacija i proširenje željezničke mreže s 900 milijuna eura.

No, predsjednica EIB-a Nadia Calvino, koja danas boravi u Zagrebu i sastat će se s ministrom financija Markom Primorcem, najavljuje suradnju koja će “građanima i građankama Hrvatske osigurati pristup modernim i ekonomski pristupačnijim stanovima”, a ne isključuje ni potporu izgradnji drugog bloka NE Krško.

Lani je EIB odobrio 464 milijuna eura kroz zajmove i jamstva u Hrvatskoj. Koliko će se odobriti (i uložiti) ove godine i u kojim segmentima?
EIB Grupa planira ove godine pružiti više od milijardu eura investicija za projekte, što bi za nas bio rekordni opseg godišnjih investicija u Hrvatsku. To jasno pokazuje da kanimo ostati sigurni oslonac ekonomskom rastu i razvitku RH. Naša ulaganja odlaze u sektore koji su Hrvatskoj prioritetni. Tu prije svega mislim na promet, obnovljive izvore energije, podizanje energetske učinkovitosti i brži održivi razvoj hrvatskih gradova.

Trenutačno na različitim razinama surađujemo s gradovima diljem Hrvatske, uključujući tu i one najveće Zagreb i Split, kako bismo skupa odgovorili na izazove koji su njima prioritetni. Naša će Grupa poduprijeti ulaganja gradova u sektor energetike, gradskog prometa te socijalne infrastrukture, prije svega škole, vrtiće te pomoći neke od najvećih bolnica u zemlji. Posebnu pozornost dajemo suradnji koja će građanima i građankama Hrvatske osigurati pristup modernim i ekonomski pristupačnijim stanovima.

U 2023. nastavili smo s investicijama u hrvatska mala i srednja poduzeća kojima smo podržali oko 48.500 radnih mjesta. Ove ćemo godine, zajedno s našim partnerima u financijskom sektoru, još proširiti ovu suradnju i omogućiti hrvatskim MSP-ima, te srednje kapitaliziranim tvrtkama povoljnija sredstva za ulaganja u zeleni i održivi razvitak njihovog poslovanja. EIB će također podržati i modernizaciju hrvatskih željeznica, najveću u novijoj povijesti zemlje, i to kroz zajam vrijedan 900 milijuna eura.

Ovim će se sredstvima financirati revitalizacija i proširenje željezničke infrastrukture te nabava novih vlakova. Ulaganjima ćemo skratiti vrijeme putovanja, osigurati sigurniji i pouzdaniji prijevoz za 22 milijuna putnika koliko ih godišnje koristi željeznicu. Ovaj je zajam ujedno i najveća EIB-ova investicija u klimatsku akciju u Hrvatskoj kojom promičemo zeleni promet i jačamo koheziju, ali i osnažujemo konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Izvješće Marija Draghija o europskoj konkurentnosti dramatično je ukazalo na problem zaostajanja Europe za SAD-om i Kinom. Koliko je realno očekivati da EU dobije novi mehanizam poput Instrumenta za oporavak i otpornost kako bi povećala ulaganja u inovacije?
Kada je u pitanju konkurentnost, izvješća Marija Draghija i Enrica Lette identificiraju dvije ključne poluge koje trebamo – unutarnje tržište kao jednu, te više investicija i jačanje tržišta kapitala kao drugu. Aktivnosti EIB-a su u cijelosti usuglašene s ovim ciljevima i mi smo spremni pomoći da se smanje birokratske prepreke za investicije te da se otključaju financijska sredstva neophodna diljem EU za investicije u inovativna rješenja.

Povećanje europske konkurentnosti i produktivnosti o kojemu pričam jedan je od prioriteta i nove Europske komisije, koja će preuzeti dužnost u prosincu, a za uspjeh pothvata ključno će biti omogućiti učinkovitije uvezano i integrirano tržište kapitala. U EIB-u želimo podržati ovaj process po tzv. “bottom-up” načelu.

Želimo omogućiti nove financijske instrumente i osnažiti one koje već imamo, a koji su se pokazali kao uspješni. Cilj je mobilizirati privatna ulaganja tako da ona budu dostupna tvrtkama bez obzira na to u kojoj se fazi rasta ili razvitka nalaze. Imamo jedan jasan cilj ovih aktivnosti, a to je osigurati da europske tvrtke ostanu u Europi.

Po vašem mišljenju, koja su ključna područja u kojima se može dodatno podržati financiranje za procvat inovacija?
Inovacije su ključ dugoročnog prosperiteta Europe i podjednako su važne svim segmentima našeg gospodarstva – od razvitka novih tehnologija za čistu energiju, za koje se očekuje da bi mogle značajno ubrzati prijelaz ekonomije na neto nulte emisije ugljika, pa sve do inovativnih tehnologija u poljoprivredi koje će osigurati našu opskrbu hranom.

U planu nam je pokrenuti namjenske financijske programe za sektore ključne za dugoročni visokotehnološki razvitak Europe te programe potpore inovacijama u granama poput umjetne inteligencije, čipova, te kvantnih i računala visokih performansi, potom biomedicine i neurotehnologije.

To je jedini način da osiguramo rast produktivnosti u Europi. Pozvala bih ovim putem i hrvatske tvrtke koje rade na razvitku inovativnih novih tehnologija i proizvoda da se jave našem uredu u Zagrebu da razmotrimo moguću suradnju.

Pitanje konkurentnosti jedno je od glavnih problema hrvatskih tvrtki, ali i šire regije, koja za sobom ima nasljeđe nezavršene tranzicije. Od pridruživanja EU do uvođenja eura, RH je provela niz reformi, ali ekonomija je snažno orijentirana na rentu, tvrtke su nedovoljno kapitalizirane, malo se ulaže u R&D, a politika igra dominantnu ulogu u donošenju odluka… Gdje ekonomija ima najviše prostora za napredak?
Prilike za razvoj kroz jačanje ljudskog kapitala, poticanje inovacija i smanjenje energetske ovisnosti su brojne. U svim tim segmentima Grupa EIB-a aktivno podržava Hrvatsku investirajući milijune eura kroz inicijative koje su do sada osigurale podršku stotinama startupa i brzorastućih tvrtki u zemlji. Hrvatskim smo tvrtkama osigurali pristup novim financijskim instrumentima kako bismo pomogli da talentirani ljudi ostanu u zemlji, te da se tako Hrvatskoj osnaže temelji modernog gospodarstva, utemeljenog na inovacijama.

U namjeri da pomognemo Hrvatskoj da poboljša svoju konkurentnost, pokrenuli smo u suradnji s HBOR-om i slovenskom SID Bankom VESNU, prvi fond za transfer tehnologija u Hrvatskoj. Taj fond financirat će učinkovit prijenos znanja iz znanstvenih institucija u poslovni sektor, a potom i značajno doprinijeti bržem razvoju lokalnog tržišta kapitala, poboljšati inovacijski kapacitet hrvatskog gospodarstva te proširiti dostupne mehanizme podrške startupima u zemlji.

Naše dugoročno partnerstvo s HBOR-om nastavit će promicati poslovnu klimu u Hrvatskoj, a plan nam je nastaviti s kreiranjem instrumenata za promicanje zelenih i održivih ulaganja lokalnih MSP-ova i tvrtki sa srednjom kapitalizacijom. To je još jedna u nizu mjera kojom jačamo produktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a s njim i cijele EU.

Izvješće Saulija Niinistöa preporučuje EU da uloži čak 20 posto svog proračuna u sigurnost i prevenciju klimatskih katastrofa. EIB grupa je već napravila zaokret promijenivši svoje politike ulaganja u obranu i sigurnost. Koliko je od tog zaokreta banka uložila u te svrhe i koji je cilj u narednih nekoliko godina?
Grupa EIB-a jačat će svoj doprinos miru i sigurnosti u Europi, istovremeno čuvajući financijske kapacitete naše grupe. Rat protiv Ukrajine jasno je pokazao da Europa ne može biti ovisna o drugim svjetskim silama i da trebamo ojačati njenu sigurnost i obrambenu industriju. Kako bi ubrzali raspodjelu namjenskih sredstava za ulaganja u ovaj sektor, donijeli smo Akcijski plan u području sigurnosti i obrane.

Ovaj plan proširuje definiciju projekta s dvostrukom namjenom – koje kao Grupa EIB možemo financirati – te omogućava MSP-ovima i tvrtkama sa srednjom kapitalizacijom pristup namjenskim posredničkim kreditnim linijama. S tim u vezi odredili samo značajna sredstva za potporu kompanijama koje posluju u sektoru sigurnosti i obrane.

Jesu li hrvatske tvrtke prepoznale mogućnosti nove kreditne linije, koliko je do sada odobreno? Imate li najave zaključivanja novih ugovora?
Početni interes koji vidimo kod hrvatskih tvrtki obećava. Nedavno smo u Zagrebu održali konferenciju o mogućnostima ulaganja u industriju sigurnosti i obrane kako bismo i u Hrvatskoj promovirali nove prilike za razvitak. Na temelju toga, već vodimo inicijalne razgovore s nekoliko hrvatskih tvrtki, a u toku su i razgovori s hrvatskom Vladom oko potencijalne potpore projektima s dvostrukom namjenom u javnom sektoru.

Nastavit ćemo suradnju s Vladom RH i Hrvatskom gospodarskom komorom i organizirati nove informativne seminare i kako bi hrvatske tvrtke iz prve ruke obavijestili o mehanizmima potpore koje nudimo. Također, hrvatske su tvrtke više no dobrodošle u našem uredu u Zagrebu gdje smo također spremni podijeliti sve informacije te istražiti eventualne modele suradnje.

Donedavno je EIB bio oprezan financirati nuklearnu energiju, ali s obzirom na energetsku krizu i raskid veza s ruskim proizvođačima energije, je li realno da banka financira izgradnju drugog bloka NE Krško? Postoje li razgovori u tom smjeru?
EIB je spreman ulagati u tehnologije koje drže ključ brže i lakše dekarbonizacije našeg gospodarstva. U tom smislu, svaki se projekt procjenjuje zasebno, kroz proces koji utvrđuje je li projekt financijski, tehnološki, ekološki i društveno opravdan. Tako je EIB radio do sada i tako kanimo nastaviti raditi, s jasnom idejom da podržimo dobre projekte koji ubrzavaju zelenu tranziciju u Europi. EIB je već ulagao u nuklearne projekte, uključujući tu investicije u istraživanje i razvoj, sigurnost, te nuklearni ciklus goriva.

Velika investicija odobrena je u prosincu prošle godine u Rumunjskoj za obradu tricija. Mali modularni reaktori također su obećavajući, no tu će biti potrebna dodatna istraživanja prije nego što oni postanu spremni za uporabu, što je sada u planu do 2030.

Neke države članice strahuju da bi promjene u investicijskim politikama (u smjeru nuklearne energije i obrane) mogle dovesti do gubitka najvišeg investicijskog rejtinga EIB-a. Koliko je to opravdano?
Grupa EIB-a ima vrhunski kreditni rejting AAA i vrlo snažnu kapitalnu poziciju. Na osnovu toga smo u stanju pojačati učinak proračuna EU-a i angažirati kapital koji Europa ima kako bi od njega korist imali građani i tvrtke.

Kao što sam spomenula, sve promjene u našem investicijskom okviru pažljivo su kalibrirane da ne bi utjecale na našu financijsku sposobnost. Naše oprezno upravljanje financijama i stručnost vode sve naše investicijske odluke.

Stječe se dojam da je primarni fokus na geopolitičke tenzije u drugi plan gurnuo pitanje troškova zelene tranzicije za obične građane, posebno zaposlenike u sektorima koji će biti pogođeni otpuštanjima. Koliko je Hrvatska do sada iskoristila iz Fonda za pravednu tranziciju? Koji su to točno projekti?
Socijalno ugrožena kućanstva te slabije razvijene države i regije najizloženiji su opasnostima klimatskih promjena. Što se tiče EIB grupe, mi radimo na uključivoj i pravednoj zelenoj tranziciji kako bi svi mogli odgovoriti na izazove klimatskih promjena, a gotovo polovina našeg godišnjeg financiranja unutar EU-a usmjerena je na projekte u siromašnijim regijama kohezije.

Do sada, Hrvatska je iz Fonda pravedne tranzicije povukla 218 milijuna eura u grantovima. Tim fondom upravlja Europska komisija, a sredstva su namijenjena projektima u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji poput prijelaza na obnovljive izvore energije, prekvalifikaciju radne snage ili podršci investicijama u inovacije lokalnih MSP-ova kako bi Istra brže prešla s prljavih tehnologija i prestala s korištenjem ugljena u proizvodnji električne energije.