Vladin plan da idućih godinu dana od djelatnosti igara na sreću uprihodi 50 milijuna eura za pokriće manjka u državnoj blagajni zbog smanjenja doprinosa za mirovinsko osiguranje, imat će suprotan učinak – proračun će dobiti manje od sadašnjih 25 milijuna jer novi zakon predviđa naknade za organizatore koje su deset puta veće nego u zemljama regije.

Visoke naknade
Priređivači će drastično smanjiti broj kladioničarskih mjesta jer neće biti plaćeni za svoj rad, a sivo tržište će rasti, rekao je sugovornik “Vijesti” upoznat s pripremom novog zakona. Vlada planira povećati naknade od igara na sreću u idućoj godini na 45 milijuna eura, umjesto sadašnjih 25 milijuna, kao i dobiti još pet milijuna eura kroz već usvojeni porez na dobitke od igara na sreću.

Zakon je u javnoj raspravi do 18. studenog, a središnja javna rasprava zakazana je za 12. Autori nisu sudjelovali u radnoj skupini koja je pripremala nacrt zakona. Ministarstvo financija dužno je Saboru dostaviti prijedlog zakona o proračunu za iduću godinu do 15. studenoga, odnosno prije završetka javne rasprave o tom zakonu.

Prema saznanjima “Vijesti”, u prijedlogu proračuna bit će stavka da se od naknada od igara na sreću, predviđenih ovim zakonom, očekuje 45 milijuna eura, što dodatno opterećuje javnu raspravu i primjedbe priređivača na novi iznosi naknada bespredmetni.

Predloženim izmjenama mjesečna naknada po kladionici raste sa sadašnjih 500 na 1000 eura, iako u susjednoj Srbiji, s puno većim tržištem i prometom, ta naknada iznosi samo 100 eura po kladionici. Mjesečna naknada po automatu raste sa 50 na 100 eura, dok je u Srbiji 25 eura.

“Svaka kladionica ima dva do tri zaposlena kojima je također povećana cijena rada zbog povećanja minimalne plaće. Porastao je i najam poslovnog prostora, ali i razni drugi izdaci. Malo je kladionica koje priređivačima, kad se odbiju svi troškovi, donesu više od 500 eura zarade, a sada Ministarstvo financija predlaže povećanje fiksne koncesije za 500 eura uz istovremeno povećanje troška varijabilne naknade. Dakle, rad klasičnih kladionica neće biti isplativ i dvije trećine od sadašnjih 970 kladionica će biti zatvorene”, rekao je sugovornik “Vijesti”.

Od fiksnih koncesija za kladionice država sada godišnje dobiva oko šest milijuna eura, a iduće je godine od toga planirala zaraditi 12 milijuna. Zbog očekivanog smanjenja broja kladionica, taj će prihod pasti na svega oko tri milijuna eura.

Povećanje troškova
U industriji igara na sreću trenutno radi oko tri tisuće zaposlenih, a smanjenjem broja kladionica bez posla bi ostalo 700 do 800 radnika.

Istim prijedlogom zakona povećavaju se koncesije za druge oblike igara na sreću u kockarnicama, automatima i internetskom klađenju, od čega Ministarstvo financija planira dobiti još deset milijuna eura.

Osim povećanja ovih troškova, priređivači su dužni promijeniti svoje informacijske sustave, osposobiti djelatnike, prilagoditi prostor za igre na sreću tako da nije vidljiv izvana, ukloniti reklame… što će značajno povećati njihove troškove, koje država ne nadoknađuje iako ih nameće.

Važeći Zakon o igrama na sreću donesen je 2004. godine, a od tada je mijenjan sedam puta, uglavnom povećanjem naknada priređivačima, uvođenjem novih igara na sreću preko interneta koje nisu postojale u temeljnom zakonu, te kroz norme o zaštita od klađenja maloljetnika.

Iako je zakon iz 2004. nalagao uvođenje internetskog nadzora za kontrolu uplata i isplata priređivača kladioničarskih igara, on je uveden tek 2016., kada je ministar financija bio Raško Konjević, a njegov savjetnik Ilija Vukčević. Od tada su se prihodi države od varijabilnih naknada udvostručili.