Kamping turizam u Hrvatskoj rastući je dio ponude zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji netaknute prirode, predivne duge obale i modernih kampova koji gostima osiguravaju uživanje u prirodi, a iz razgovora s ljudima u sektoru na temu trendova saznajemo: Hrvatska je iskočila u luksuznom kampingu, od naših su kampova u Europi bolji samo nizozemski, ali rast kapaciteta baš i ne prati sve veću potražnju.

Iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) poručuju da kad je riječ o ukupnim smještajnim kapacitetima u komercijalnom segmentu, od ukupno 1,3 milijuna kreveta na kampove se odnosi 235 tisuća osnovnih kreveta.

Najpopularnije destinacije po ostvarenom broju noćenja u kampingu su destinacije sjevernog Jadrana, a neke poput Rovinja, Funtane, Tara, Vrsara i Medulina već dugo ostvaraju sjajne rezultate. Cjelokupna istarska regija pokriva 52% noćenja u hrvatskom kampingu… 

Direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Adriano Palman ističe da hrvatski kamping turizam pokriva čak 23% smještajnog kapaciteta hrvatskog turizma. U našoj zemlji ove godine “kamperi” su mogli birati između čak 825 kampova, ukupnog smještajnog kapaciteta 254.846 osoba. U 2024., zaključno s 20. listopadom, hrvatski kampovi ostvarili su nešto više od 3,3 milijuna dolazaka i 21 milijun noćenja.

Nijemci, pa Slovenci
“To znači da je u odnosu na prethodnu godinu ostvaren pad noćenja za 1,4 posto i pad dolazaka za 1,6 posto. Navedeni postoci predstavljaju godišnje oscilacije koje se ne računaju kao značajnima, posebice u našem sektoru koji će uvijek, iako s vremenom možda u manjoj mjeri, ovisiti o utjecaju vremena.

Zato treba naglasiti da je sektor do kraja kolovoza bio u rastu i s indeksom preko 100 posto, dok je taj lagani pad uvjetovan i očekivan s obzirom na pogoršanje vremena u rujnu koje kampingu nije išlo na ruku”, pojašnjava Palman.

Prema podacima KUH-a, u zadnjih 10 godina u kamping sektoru dogodio se porast noćenja od 27 posto, no taj porast nije pratio i porast kapaciteta kampova, koji se izdizao značajno manje, samo 6,5 posto.

“Što ukazuje na značajno povećanje popunjenosti i ne samo produženje ljetne sezone, već i sve hrabrije iskorake u cjelogodišnje poslovanje i zimski rad. Uz takve rezultate, kampovi postižu prosječnu godišnju popunjenost od 84-85 dana, dok kampovi više kategorije imaju popunjenost od čak 203 dana, a prosječan broj dana boravka po gostu je 6,3. Kod hotela je to 3,3, a u privatnom smještaju 5,4”, navodi Palman.

Tradicionalno najveći broj noćenja u sektoru kampinga ostvaruju gosti iz Njemačke (38%), zatim Slovenci (14%), a na trećem mjestu su Austrijanci (10%). Domaći gosti ostvaruju oko 3% ukupnih noćenja u kampovima, ali Palman ističe kako iz godine u godinu udio domaćih gostiju raste.

Iako gosti u kampovima ostaju nešto dulje nego u drugim tipovima smještaja, iz HTZ-a ističu da je od ukupnog broja turista više onih koji odabiru odsjesti u apartmanu ili hotelu. Promatramo li rezultate turističkog prometa ostvarene tijekom prvih devet mjeseci 2024., u kampovima je ostvareno 20,3 milijuna noćenja, dok je u objektima u domaćinstvu ostvareno 38,4 milijuna noćenja, a u hotelima 22,4 milijuna noćenja.

Palman primjećuje da su u području kampinga u Hrvatskoj napravljeni veliki iskoraci i da smo danas europska kamping zemlja s čak 50 posto smještajnog kapaciteta u kampingu u iznimno visokim kategorijama kvalitete 4 i 5 zvjezdica.

Potrebna još viša razina
“Uz naše prednosti, kao što su vrlo atraktivni i prirodni položaji na kojima se nalaze kampovi, smještaj kampova na samoj obali, blizina emitivnih tržišta, činjenica je da smo auto destinacija i dobro povezani. Usto, upravo je izniman porast kvalitete u posljednjem desetljeću rezultirao porastom broja noćenja, i zašto ne, treba reći i porastom cijena.

Tako kada govorimo o kvaliteti, ističu se kriteriji Pincampa, digitalne platforme specijalizirane za kamping turizam, koju je pokrenuo njemački autoklub (ADAC) i koja je trenutačno najrelevantniji sustav ocjenjivanja kampova u Europi, a posebice na njemačkom govornom području koje nam nosi skoro 49 posto ukupnog broja noćenja. Hrvatski su kampovi po tome drugi po kvaliteti u Europi, s prosječnom ocjenom od 3,8″, rekao je Palman.

Od glavnih konkurenata na Mediteranu, Francuska je četvrtom mjestu s ocjenom 3,6, Italija na petom s ocjenom 3,4, a Španjolska na 8. mjestu. Iako su po cijenama neke europske kamping regije skuplje, Palman navodi da kada se uzme u obzir struktura cijena na razini zemlje, brojke pokazuju da Hrvatska uspijeva postići najviše cijene u Europi, sa 62 eura za obiteljsko kampiranje, a iza nas je susjedna Italija s 60 eura. Razloge direktor udruženja vidi u tome što je Hrvatska europska zemlja koja ima najviše kapaciteta u najvišim kategorijama kvalitete, onima koje se rangiraju s 4 ili 5 zvjezdica.

Kako bismo podigli hrvatski kamping na još višu razinu, možda i prestigli trenutačno na Pincamp ljestvici prvoplasiranu Nizozemsku, ključno je, vjeruje Palman, osigurati daljnji rast i konkurentnost hrvatske kamping industrije kroz nastavak visokog investiranja u infrastrukturu i sadržaje, unapređenje kvalitete usluge i edukacija osoblja, poticanje naglaska na održivi razvoj i ekološku svijest te sve značajnije korištenje digitalizacije i pametnih rješenja.