Domaći bankarski sektor stoji iznimno dobro. Sustav je stabilan i s jednim od najviših razina kapitala u Europi. Takav sustav može, ali i ne mora, biti podrška poduzećima i kućanstvima u financiranju važnih investicija. Čelnici najvažnijih banaka u Hrvatskoj s panela “Banke budućnosti” na konferenciji Poslovnog dnevnika poručuju da žele biti podrška poduzećima, ali da im nedostaje kvalitetnih projekata.

Ne kriptovalutama
Otkrili su i da očekuju dobru godinu, da im smeta negativna percepcija koju imaju u javnosti te da, iako poslovanja uvelike prilagođavaju digitalnoj eri, kriptovalutama nikako nisu skloni.

Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, kaže da trendovi upućuju na to da bi sljedeća godina trebala biti dobra godina, no “makroekonomska kretanja su podložna određenim eksternim šokovima, stoga treba s rezervom gledati na globalna kretanja i njihov odraz na lokalno tržište.

Međutim, izgledno je da bi, kako sada stvari stoje, kratkoročno sve trebalo biti dobro”. S Ćubelom se slaže i Christoph Schöfböck, predsjednik Uprave Erste & Steiermärkische banke, koji upozorava na geopolitičke rizike. Ono što se događa u Njemačkoj i Francuskoj sigurno će imati utjecaj i na hrvatsko tržište.

“Stanje u autoindustriji u Njemačkoj možda neće imati direktan, ali će sigurno imati indirektan utjecaj na nas”, kaže Schöfböck dodajući da su ekonomski trendovi u Hrvatskoj trenutačno vrlo dobri, pa će na potencijalne šokove biti lakše odgovoriti. No što je s ulogom banaka u poticanju investicijskog kreditiranja poduzeća?

“Nedostaju nam projekti”, poručuje Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbanke Hrvatska, dodajući da su dobre projekte uvijek spremni podržati. Ipak, dodaje, jači investicijski ciklus neće ovisiti samo o bankovnom financiranju već o cijelom sustavu, od regulatornog okvira do pravosuđa. Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke, tome dodaje da priprema projekata predugo traje.

“Klijentima često nedostaje znanja te oni koji možda ne bi trebali ulaziti u velike projekte upravo to žele, a oni za koje mi smatramo da bi trebali investirati su, s druge strane, vrlo oprezni”, ističe. Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, zadovoljan je ulogom koju državna banka ima u poticanju investicija. “Ponosan sam jer je naš kreditni portfelj značajno veći nego početkom pandemije, i to uz značajno niže stope NPL-ova. Plasiranje kredita HPB-a nije usporila pandemija niti inflacija”, navodi Badurina.

Silazni trend stopa
Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke, osvrnuo se na razlike u kreditiranju i kvaliteti projekata u Hrvatskoj i nama konkurentnim zemljama istaknuvši da je najveća razlika u zahtjevima regulatora koji su u Hrvatskoj ipak nešto viši u odnosu na usporedive države.

Na tržištu u kojem je tržište kapitala slabo razvijeno, uloga banaka iznimno je važna jer su one najvažnija poluga u financiranju poduzeća i kućanstava. Njihovo se poslovanje i poslovni rezultati stoga pomno prate. Domaće banke, zbog dobiti koje ostvaruju, u javnosti imaju percepciju visokoprofitabilnog biznisa.

Ta se percepcija ne sviđa Dinku Luciću, predsjedniku Uprave Privredne banke Zagreb. “Stvara se pogrešna slika da su banke visokoprofitabilan biznis. Prinosi na kapital redovito se kreću ispod 10 posto, a američke banke redovito imaju prinose od 15 do 20 posto. Profitabilnost europskog bankarskog sektora je, dakle, dosta niska. Trebao uzeti u obzir ogroman kapital koji je potreban da bi se bankarski biznis, opterećen velikom regulativom, mogao voditi, ali uzeti u obzir i perspektivu samog investitora”, poručio je Lucić.

Napominje i da su kamatne stope u silaznom trendu te da u Hrvatskoj nismo imali trendove njihovog naglog dizanja. “Tako je bilo zbog visoke likvidnosti sustava, ali i snažnog regulatornog mehanizma usmjerenog prema zaštiti potrošača”, navodi ističući da su kamatne stope u Hrvatskoj najniže u usporedbi s onima u cijeloj regiji.

“To je izuzetno pozitivan aspekt i za građanstvo i za poduzetništvo koji nije dovoljno osviješten u medijima”, poručuje predsjednik Uprave PBZ-a dodajući da će u uvjetima padajući kamatnih stopa bankama biti teško zadržati postojeće stope profitabilnosti.

Učenje opreznosti
Žižek iz Addiko banke kaže da moramo biti ponosni što imamo iznimno kapitaliziran i stabilan bankarski sustav. Na upit o lošoj percepciji banaka, kratko dodaje da to nije specifičnost Hrvatske te da svaka država treba svog neprijatelja.

Osim percepcije bankarima stanovit izazov predstavlja i digitalizacija. Predstoji im intenzivan period koji uključuje proces seljenja poslovanja u oblak, razvoj digitalnih plaćanja, poboljšanja sigurnosti i zaštite klijenata od kibernetičkih napada, nabrojala je predsjednica Uprave Raiffeisenbanke.

Sve to zahtjeva, kaže, “ogromna ulaganja”. No koristi bi trebali imati svi. Banke kroz povećanje efikasnosti, a korisnici kroz bolje, jednostavnije i brže usluge. Usto, morat će raditi i na podizanju razine financijske pismenosti građana, koja je u Hrvatskoj prilično niska, ali i učiti ih opreznosti i zaštiti u korištenju digitalnih alata jer građani još uvijek prelako “padaju” na prevare.

Saznali smo i da su čelnici vodećih banaka u Hrvatskoj prilično neskloni kriptovalutama. Predsjednik Uprave OTP banke Békeffy upozorava da bi ih trebali zvati kripto imovinom, a ne kriptovalutama jer one nisu valuta. Tek im je HPB od svih u tekstu spomenutih banaka donekle otvorio vrata.

“HPB je depozitna banka za jedan zatvoreni kripto fond koji ima zatvorenu bazu ulagatelja. Na kripto gledamo kao na visokorizičnu i špekulativnu imovinu te ih nismo spremni još ponuditi”, kaže Badurina.

Predsjednik Uprave PBZ-a kaže da ne samo da ne rade s kriptovalutama, već ne posluju niti s onima koji rade s kriptovalutama. “Ne vidim da bi se to u bliskoj budućnosti moglo promijeniti”, poručuje Lucić.