Mauro Giorgio Marrano, senior CEE ekonomist u UniCreditu u svojoj je prezenzaciji ekonomskih predviđanja za 2025. godinu za Hrvatsku i srednjoistočnu Europu (SIE) naglasio da će na našu i ekonomiju regije utjecati nekoliko vanjskih faktora, posebice usporavanje ekonomije u SAD-u i Kini, ali i predviđeni oporavak eurozone.

Marrano navodi da inflacija u zemljama eurozone više ne predstavlja toliko velik problem kao ranije, i trenutačno se kreće oko 2%, a istaknuti ekonomist očekuje i da će na sličnom postotku ostati i u 2025. godini.

Ipak, niske kamatne stope predstavljaju izazov za tržište jer je potrebno stimulirati gospodarski rast. Kad je u pitanju rast BDP-a, Marrano napominje da se u većini SIE zemalja očekuje blago viši rast nego ove godine, a Hrvatsku ističe kao jednu od vodećih po stopi rasta, s očekivanim smanjenjem javnog duga u postotku BDP-a.

Utjecaj rasta plaća
“Rast je dominantno potaknut potrošnjom i investicijama. Očekujemo da će rast u 2025. godini biti vođen domaćom potražnjom. Ono što nedostaje su izvozi, a razlog tome je slabost glavnih trgovinskih partnera, posebno u Njemačkoj”, rekao je ekonomist o Hrvatskoj.

Posebno treba istaknuti izazove koji su zahvatili njemački sektor proizvodnje, osobito automobilsku industriju u kojoj su prisutni ciklički i strukturni problemi. Iako se za Njemačku očekuje poboljšanje u 2025., to poboljšanje neće biti vođeno izvozom.

“Povećanje plaća zasigurno je jedan od glavnih pokretača potrošnje u regiji. Vidimo vrlo snažan rast u 2024. godini, koji će i dalje biti pozitivan, iako će rast u 2025. biti nešto niži. To nije samo zbog plaća, već i zbog rasta u sektoru usluga”, izjavio je Marrano.

Izbori ključni rizik
U sektoru usluga također se bilježi pozitivan trend, koji pridonosi ukupnom gospodarskom rastu. Drugi ključni pokretač rasta je ulaganje, pri čemu čak 10 posto poduzeća izvještava o nedostatku opreme.

“Drugi pokretač su investicije. Što se tiče privatnih ulaganja, trebat će malo vremena. Ako pitate tvrtke osjećaju li potrebu za ulaganjem u novu opremu, samo će nekolicina njih to prijaviti. U poslovnoj anketi Europske komisije, koja je pitala tvrtke imaju li problema s nedostatkom opreme, samo je 10% zemalja prijavilo takav nedostatak.

Ipak, smatramo da će investicije rasti, posebno ako uzmemo u obzir značajan nedostatka vještina koji postoji u regiji u svim zemljama, uključujući Hrvatsku. U tom smislu, lokalno zainteresirano okruženje s podrškom će biti ključno”, kazao je ekonomist koji očekuje i porast fondova EU sljedeće godine.

“To će pozitivno utjecati na sektor građevinarstva”, smatra Marrano. Ipak, ekonomist upozorava kako bi podrška vladi u našoj zemlji i čitavoj regiji vjerojatno mogla biti ograničena, jer većina zemalja bilježi visoke deficite.

Inflacija će se kretati između tri i četiri posto u većini zemalja, a niža inflacija također znači niže kamatne stope. U eurozoni je vidljiv trend pada kamatnih stopa, što stvara povoljno okruženje za ulaganja. “Ključni rizik su rezultati predsjedničkih izbora u SAD-u, koji bi mogli utjecati na globalnu političku i ekonomsku stabilnost”, zaključio je Marrano.