Osim rekordnih prihoda, ali i smanjenja inflacije, banke u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu snizile ključne kamatne stope. Tako je Europska središnja banka u posljednjih nekoliko mjeseci tri puta snižavala kamatne stope kako bi potaknula gospodarstvo i gospodarski rast u Europskoj uniji.

Visoka dobit
Tako su, prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, banke u Srpskoj za šest mjeseci ove godine ostvarile dobit od 127 milijuna maraka, što je za 35 posto veća dobit u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je dobit je iznosila 94,1 milijun maraka.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, banke su u prvom polugodištu ostvarile dobit od 336 milijuna maraka, što je za 25,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je neto dobit bila 268,1 milijun maraka. To znači da je dobit banaka u BiH za pola godine 463 milijuna maraka ili oko 100 milijuna maraka veća nego u šest mjeseci 2023. godine.

Također, prema podacima Centralne banke BiH, u trećem kvartalu ove godine procjenjuje se da bi ukupna inflacija u zemlji mogla iznositi 2,2 posto, a bazna 3,8 posto.

Središnja banka priopćila je da je preliminarna procjena realnog rasta BDP-a za navedeno tromjesečje 2,3 posto na godišnjoj razini. Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je za Nezavisne novine da su u Europi kamatne stope podignute kako bi se suzbila inflacija, a sada se snižavaju, jer je inflacija dosegla željenu razinu ispod dva posto.

“Ekonomija EU znatno je usporila zbog visokih kamata. Sada Europska središnja banka povlači poteze usmjerene na poticanje gospodarstva. Banke koje posluju u EU pod ingerencijom su ECB-a i ona ima izravan utjecaj na njihovo poslovanje. Što se tiče BiH, svi naši efekti, uključujući i monetarne, su uvezeni, pa imamo uvezenu inflaciju.

Kad govorimo o kamatama, nemamo izravnog utjecaja na ono što radi Europska središnja banka. Imamo utjecaj kroz neke referentne kamatne stope, odnosno euribor. Promjene u visini euribora utjecat će i na kredite u BiH, odnosno one kredite vezane uz euribor”, pojašnjava Ražanica.

Kamate na depozite
Prema njegovim riječima, kada je bio visok rast euribora, banke u BiH su klijentima nudile fiksne kamate i jako veliki broj klijenata se za to opredijelio, čime su zamijenili kamatnu stopu vezanu za euribor.

“Banke u Bosni i Hercegovini najveći dio svoje kreditne aktivnosti financiraju iz depozita domaćeg sektora, a izlazna kamatna stopa u velikoj mjeri ovisi o pasivnoj kamatnoj stopi, odnosno kamatnoj stopi koju banke plaćaju štedišama na sredstva koja drže u bankama. Imali smo puno značajniji rast kamata na depozite nego što smo imali rast kamata na kredite.

To bi trebalo biti u izravnoj korelaciji, ali trenutno nije, jer su kamate na depozite sve više rasle. Osobno ne očekujem da će doći do nekog većeg smanjenja kamatnih stopa u BiH, jer kamate na depozite rastu, i zato što nismo direktno vezani za ECB.

Također vas moram podsjetiti da, kada su kamate drastično rasle u EU, to nije bio slučaj u BiH. Trenutno imamo situaciju da je prosječna kamata znatno niža nego u zemljama regije, određenim zemljama EU, a vrlo malo zemalja u EU se može pohvaliti da ima niže kamatne stope nego BiH”, naglasio je Ražanica.