Svjetski je dan štednje, a Hrvati, prema podacima, kao da plivaju u novcu. Štedimo kao nikad do sada. Ukupna financijska imovina građana iznosi više od 90 milijardi eura.

Na računima u bankama imamo toliko novca da bi mogli osam puta kupiti cijelu INA-u ili vratiti gotovo 80 posto hrvatskog javnog duga.

U godinu dana građani su podebljali stanje na svojim računima za više od dvije milijarde eura.

Martina iz Zagreba otkriva za Net.hr da mjesečno uštedi 500-tinjak eura, dok Meri izdvaja trećinu primanja: “I to držimo u banci”.

Porezna lista srama

Ovo su ljudi koji najviše duguju državi: Među njima bivši nogometaši, odvjetnici, poduzetnici…

Katarina, pak, priznaje da ovisno o zaradi nekad “sve stuče”.

Analize pokazuju – gdje ima posla, tamo se štedi – i suprotno. Voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize pri HGK Vanja Dominković pojašnjava: “I dalje su na prvome mjestu građani Istarske županije koji imaju više od 14 tisuća eura po stanovniku, a na dnu je Vukovarsko-srijemska županija s 4600 eura po stanovniku.”

Ukupna financijska imovina Hrvata premašila je 90 milijardi eura – u odnosu na lani rast je to od 7 posto. Od toga, u bankama čuvamo gotovo 40 milijardi.

Ostalo je u mirovinskim fondovima, osiguranjima, nekretninama… Dio je i u “narodnim” trezorcima i obveznicama koji su postali glavna alternativa oročenim depozitima.

Svoj novac državi je posudilo 155 tisuća građana. Vanja Dominović kaže: “Tako da su građani više od 4,6 milijardi svoje imovine uložili u te vrijednosne papire.”

U što se ulaže?

Bogatiji ulažu u zlato i nekretnine, za koje Niko Maričić, stručnjak za upravljanje financijskom imovinom, kaže da su se pokazale izuzetno dobrim investicijama posljednjih godina.

“Izdvojio bih nekretnine gdje Hrvati vole jako često štedjeti, koje su rasle iznimno visokim stopama u posljednjih 10 godina i onaj tko je nekretninu kupovao kao investiciju, zaista mu se nema što prigovoriti”, kaže ovaj stručnjak.

Zbog snižavanja inflacije, ali i usporavanja gospodarstva eurozone, Europska središnja banka treći je put snizila ključne stope za 25 postotnih bodova. Osim za nove kredite, važno je to i za sve one koji imaju štednju u bankama.

Kreditna posrednica Ivona Mijatović Dautović kaže: “Kamatne stope se trenutačno kreću od minimalnih 0,01 posto, a najviše kamatne stope su kod oročenja na tri mjeseca jer pojedine banke imaju imaju akcije s kamatama oko 3,30 ili 3,15 posto.”

S obzirom na velike razlike u kamatama – na oročenih 10 tisuća eura – velika je razlika i u prinosu pa je ova stručnjakinja izračunala i koliko: “U nekim bankama ćete dobiti kamatu euro, dva ili 10, a u nekim bankama će to biti iznos od 300–350 eura, što je još uvijek malo, ali je opet značajnije nego da dobijete 10 eura.”

Neki u bankama, neki u nekretninama, a neki pod madracem i u čarapama gdje se procjenjuje da držimo još najmanje 500 milijuna eura.