Groblja, krematoriji i pogrebnička djelatnost još su rijetke niše u kojima je u Hrvatskoj privatna poduzetnička inicijativa ili nemoguća ili otežana.

Privatnih groblja i krematorija još nema, iako je prije desetak godina bilo više poduzetnika ohrabrenih zakonskim izmjenama i najavama konačne komercijalizacije ovih poslova, dok privatni pogrebnici već gotovo punih šest godina na Ustavnom sudu RH čekaju na zaštitu od javnog sektora kojemu je po njima omogućeno narušavanje slobodnog tržišta.

Prije nekoliko dana Udruga pogrebnika Hrvatske uputila je predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću požurnicu u rješavaju tužbe koju je ova HUP-ova udruga podnijela još 2019.

Za njih je sporan članak 34. Zakona o komunalnom gospodarstvu (ZKG), koji omogućuje komunalnim poduzećima obavljanje i druge djelatnosti od općeg interesa i/ili tržišne gospodarske djelatnosti, s obvezom da u tom slučaju odvojeno vodi računovodstvene poslove. Taj članak smatraju i suprotnim Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti koji uređuje način i uvjete za obavljanje pogrebničke djelatnosti, prava i obveze pogrebnika.

A dvojno knjigovodstvo?
Prijevoz pokojnika za Udrugu pogrebnika nije komunalna djelatnost, a posebice to nije prijevoz pokojnika i pogrebničke opreme. Ustavnom sudu ukazali su i na članak 4. ZKD-a kojim se među ostalim komunalno gospodarstvo temelji i na neprofitnosti, te na odredbe iz članaka ZKD-a kojim se pod održavanjem groblja i krematorija unutar groblja podrazumijeva održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i ukopa pokojnika, uređivanje putova i površina unutar groblja, te usluge ukopa i kremiranje pokojnika unutar groblja.

No, Zakon o pogrebničkoj djelatnosti, kao lex specialis, izdvaja pogrebničku djelatnost izvan groblja kao djelatnost kojom se mogu gradske komunalne tvrtke baviti.

Za predsjednika Udruge pogrebnika Hrvatske Damira Sapanjoša problematična je i praksa koja dodatno pojačava nelojalnu konkurenciju koju im u pogrebničkom poslu stvaraju javne tvrtke. “One se financiraju iz monopolističkih komunalnih poslova i visoke cijene ukopa na groblju kojim upravlja imajući monopol na taj posao, zahvaljujući čemu mogu i nuditi dampinške cijene za svoje usluge.

S druge strane, komunalne tvrtke ne moraju poslovati profitabilno i pokrivati svoje troškove samo iz pogrebničke djelatnosti i, što je apsurdno, niti ne pružaju uslugu na razini na kojoj to čini privatni sektor”, ističe Sapanjoš, ilustrirajući to i primjerom skupih pogrebnih vozila kojima privatnici moraju ispuniti uvjete za obavljanje djelatnosti, dok je razina koju pružaju komunalci, tvrdi, neusporediva.

Komunalne tvrtke, upozorava on, i dalje ignoriraju dvojno knjigovodstvo, ne vode odvojene izračune za djelatnike, prostor i vozila, kako je predvidio zakon. Ukratko, Sapanjoš i njegova udruga stava su da komunalci ne mogu obavljati gospodarske djelatnosti, jer “koriste naš novac”.

“Ako smo se opredijelili za tržišno gospodarstvo, privatnim pogrebničkim tvrtkama treba omogućiti i da organiziraju i ukop pokojnika, dakle, da sami organiziraju cjelokupan pogreb, od prijevoza pokojnika do ukopa”, ističe Sapanjoš, postavljajući pitanje zašto, ako zagovaramo ravnopravnost na tržištu, ni jedan grad još nije raspisao javni natječaj za dodjelu usluge održavanja groblja i obavljanja pogrebnih poslova kako bi se natjecali i poduzetnici, već te poslove automatski prepušta svojim komunalnim poduzećima.

Osim HUP-ove udruge pogrebnika zbog ovog se problema Ustavnom sudu 2019. obratila i Hrvatska obrtnička komora, podnošenjem prijedloga za pokretanje postupka ocjene ustavnosti spomenute zakonske odredbe iz ZKD-a. Upozoravali su na problem više puta i ostale nadležne institucije, no kako u HOK-u konstatiraju, bez rezultata.

Sapanjoša: Javne tvrtke se financiraju iz monopolističkih komunalnih poslova i visoke cijene ukopa… Zahvaljujući tome mogu i nuditi dampinške cijene.

“Stav HOK-a je da komunalna poduzeća mogu i smiju obavljati samo komunalne poslove, ne i ostale gospodarske djelatnosti, kakva je pogrebnička. Razlog tomu je što takvo trgovačko društvo nedvojbeno remeti ravnotežu na tržištu i ugrožava druge poduzetnike koji posluju isključivo prema tržišnim uvjetima i nemaju drugog izvora prihoda osim onog što sami zarade”, odgovorili su na naš upit iz HOK-a, koji godinama organizira stručne ispite za pogrebnike, a oni su uvjet za obavljanje djelatnosti.

Od 2016., od kada je uvedena ta obveza, prema podacima iz HOK-a, zvanje pogrebnika steklo je oko 800 osoba. No, unazad par godina broj polaznika i onih koji polože ispit stagnira, a to je oko 30-ak osoba godišnje. Ispite polažu i privatnici, bilo obrtnici ili zaposlenici privatnih tvrtki, kao i kandidati iz javnog sektora, no, na temelju podataka o broju polaznika na ispite, ali i broju obrta koji se bave pogrebničkim poslovima, u HOK-u zaključuju da ne mogu reći da je zvanje pogrebnik privlačno ljudima, posebice mlađoj populaciji.

U rujnu je, prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj broj obrta koji se bave pogrebnim i srodnim djelatnostima iznosio je 271, a od čega je njih 97 tu djelatnost registriralo kao glavnu. U odnosu na rujan 2023., broj obrta u navedenoj djelatnosti povećao se za njih 6, odnosno 2,3%, a u odnosu na rujan 2020., broj obrta u navedenoj djelatnosti povećao se za njih 10, odnosno za 3,8%.

Primijeniti prakse EU
U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da u sklopu njihovog Udruženja komunalnog gospodarstva djeluje Grupacija održavanja groblja i pogrebničke djelatnosti, koja okuplja komunalna poduzeća, te privatna društva i obrte koji obavljaju pogrebničku djelatnost, njih oko 90.

Obrtnici u toj Grupaciji dobrovoljni su članovi i čine manji broj. No, činjenica da su u ovoj grupaciji velikim dijelom članovi iz javnog sektora objašnjava i bitno drugačiji ton u objašnjavanju problematike pogrebničkih poslova. Uostalom, iz HGK se nisu niti obratili Ustavnom sudu zbog sporne odredbe ZKD-a.

“Grupacija predstavlja pozitivan primjer konstruktivne suradnje na temama od zajedničkog interesa te kroz redovne sjednice služi kao platforma za raspravu, razmjenu mišljenja i identificiranje ključnih problema.

Osim što su sjednice temelj za identifikaciju i razradu problema, kroz radne skupine izrađuju se konkretni prijedlozi rješenja, uključujući zakonodavne inicijative”, ističu iz HGK, navodeći da je Grupacija u proteklom razdoblju izradila zajednički prijedlog izmjena Zakona o pogrebničkoj djelatnosti koji je upućen Ministarstvu gospodarstva, te je uključena u rad stručnih radnih skupina za izradu zakonodavnih prijedloga pri nadležnim institucijama.

“Uvažavajući različitost komunalnih poduzeća i privatnika pogrebnika, na ovaj način postiže se viši stupanj međusobnog razumijevanja, kao i zajedničko djelovanje na daljnjem razvoju sektora”, dodaju iz HGK-ove Grupacije u kojoj je predsjednica Nives Torbarina, direktorica komunalne tvrtke, riječkog groblja Kozala, dok je njezin zamjenik Zoran Žic, privatni pogrebnik te vlasnik pogrebnog poduzeća Miraj.

Kompromis u ovom ratu javnog i privatnog sektora bi možda bio u izdvajanju pogrebničke djelatnosti iz komunalnih tvrtki na zasebnu tvrtku koja će se baviti tim poslovima, ali i otvaranjem poslova organizacije ukopa pokojnika tržištu, kao što je to uglavnom praksa u EU.