Glasački listići na američkim predsjedničkim izborima ove će godine biti prebrojani brže nego 2020., ali treba se svejedno pripremiti za dugu noć, ako ne i na nekoliko dana čekanja, piše Politico.

Manje glasova stići će poštom nego u vrijeme pandemije, a neke države promijenile su svoje zakone kako bi ubrzale prebrojavanje listića.

Najveći faktor koji će odrediti kada će Amerikanci doznati pobjednika je, međutim, izvan kontrole izbornih dužnosnika, a to je razlika s kojom će se pobjeđivati u ključnim saveznim državama.

Ovogodišnji izbori su toliko tijesni da bi presudan mogao biti i posljednji listić. 

„Trebalo bi biti prije, ali budite strpljivi”, rekao je Barb Byrum, činovnik iz okruga Ingham u Michiganu. „Treba vremena da poštujemo našu sigurnost i procedure.”

Više nije pandemija

Izbori 2020. bili su prvi po mnogočemu, ali u prvom redu po tome što su održani usred globalne pandemije.

To se dramatično odrazilo na ponašanje birača. Prvi put u modernoj američkoj povijesti većina birača glasala je prije samoga dana izbora, bilo osobno ili poštom.

Glasanje putem pošte poraslo je na 43 posto svih glasova, u odnosu prema 26 posto na parlamentarnim izborima 2018.

To je jako pridonijelo dugom čekanju na konačne rezultate. Poštanske glasove mnogo je teže obraditi od glasova s birališta. Svaki pojedini poštanski glasački listić mora se provjeriti, izvaditi iz omotnice i unijeti u stroj za prebrojavanje. Ako se to čini milijunima puta, to traje.

Ali kako je pandemija popustila, broj poštanskih glasova se smanjio.

Mnogi birači koji su prije glasali poštom vratili su se na birališta. Prije dvije godine na parlamentarnim izborima 32 posto Amerikanaca glasalo je putem pošte, bitno više nego 2018., ali mnogo manje nego na predsjedničkim 2020.

To ne znači da obrada poštanskih glasova ove godine neće potrajati. Ali manji broj poštanskih glasova trebao bi omogućiti da se rezultati doznaju brže, tim više što su izborni dužnosnici imali četiri godine da poboljšaju procese prebrojavanja glasova.

„Velika većina glasova 2020. bila je prebrojana u četvrtak popodne ili navečer”, rekla je Kathy Boockvar, koja je tada bila državna tajnica Pennsylvaniije, „i pretpostavljam da će ovaj put velika većina glasačkih listića biti prebrojana do srijede navečer.”

Američki izbori su u utorak.

Velike izmjene zakona i važne iznimke

Na nezapamćeno velik broj poštanskih glasova prije četiri godine nadovezalo se i to što mnoge ključne države nisu dopustile izbornim dužnosnicima da izvrše naizgled jednostavan proces: da pripreme poštanske glasove za prebrojavanje prije dana izbora.

Neke države dopuštaju izbornim dužnosnicima da prije izbornog dana počnu dugotrajnu predobradu, na primjer vađenje listića iz omotnica, a druge traže od dužnosnika da čekaju. O tome bi moglo ovisiti hoće li listići biti prebrojani za nekoliko sati ili dana.

Velika većina država ove godine dopušta predobradu listića. Tu spada i jedna od ‘swing’ država Michigan, koji je 2022. izmijenio izborne zakone.

No druge dvije, Pennsylvania i Wisconsin to još nisu učinili.

Ključne su razlike

Najvažniji faktor koji će odrediti za koliko će vremena svijet doznati ime novog predsjednika je razlika. Tijesni izbori znače dulje čekanje.

Kako izborni dužnosnici stalno naglašavaju, rezultati nikada nisu bili službeni u noći izbora. Zapravo, države će po zakonu prebrojavati barem neke listiće nakon dana izbora – poput glasova vojnika i prekomorskih birača koji su poslani poštom. 

Zato mediji ranije prognoziraju pobjednika na osnovi neslužbenih rezultata, trendova, izlaznih anketa i broja listića koji još nisu prebrojani.

Mnogi se pritom oslanjaju na procjenu Associated Pressa. Tri televizijske mreže, koje imaju vlastite deskove za izbore, također prognoziraju pobjednika u pojedinim državama. Ovisno o razlici, nekad to mogu učiniti odmah nakon zatvaranja birališta, ponekad nakon nekoliko sati, a nekad ne mogu ni danima. 

Mediji žele brzo proglasiti pobjednika, ali to žele učiniti i točno. Najvažniji mediji obično to ne čine dok nisu sigurni da kandidat koji zaostaje više ne može dostići vodećeg. 

„Polazimo od činjenice da ne proglašavamo pobjednika izbora dok nismo sigurni da imamo pobjednika”, rekao je David Scott, dužnosnik koji vodi AP-ov izborni desk.

„Ako to znači da moramo čekati da se prebroje sve listiće, čekat ćemo.”

A tijesna utrka, kao što se očekuje ove godine, znači da će deskovi čekati dulje da proglase pobjednika.

Uzmite samo na primjer Pennsylvaniju. Prije četiri godine AP je proglasio da je Joe Biden pobijedio u Pennsylvaniji – i prema tome da je pobijedio na izborima – u subotu ujutro, četiri dana nakon izbora. 

Dvije godine kasnije AP je proglasio da je Josh Shapiro pobijedio na izborima za guvernera samo nekoliko sati nakon zatvaranja birališta.

U čemu je razlika? Biden je pobijedio sa samo nešto više od jednog postotnog boda razlike, a Shapiro s gotovo 15.