Rad na nepuno radno vrijeme nikada nije bio “popularan” u Hrvatskoj. Dapače, uvijek smo po tom pitanju bili ispod europskog prosjeka. Tako je i u 2023., pokazuju najnoviji podaci o radu na puno i nepuno radno vrijeme Eurostata.

Dok je razini Europske unije u nepunoj satnici radilo 17,1, a u Nizozemskoj gotovo 40 posto zaposlenih, u Hrvatskoj u takvom obliku rada radi njih tek 3,6 posto (nešto više od 59 tisuća) – najmanje u posljednjih 10 godina.

“Nekoliko je razloga zašto tako malo zaposlenih radi na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj. Prvi leži u tradiciji i shvaćanju da je radno vrijeme osmosatno. Drugi je u iznosu plaće. One su i dalje male u odnosu na cijene. Nepuno radno vrijeme dodatno smanjuje iznos plaće te većina ljudi s takvom plaćom ne može preživjeti”, objašnjava Predrag Bejaković, nezavisni ekonomski analitičar.

Promjena trenda
Usto, kaže, poslodavcima je život jednostavniji ako imaju radnika na puno radno vrijeme. “Za svakog radnika treba odraditi istu administraciju bez obzira na to radi li na puno ili nepuno radno vrijeme, s time da je i organizacija posla kompliciranija kada radnik radi kraće od osam sati. Poslodavcu je stoga bolje ima pet zaposlenih na puno, nego 10 na nepuno radno vrijeme”, ističe Bejaković.

Iako je život poslodavcima jednostavniji s radnicima na koje mogu računati osam, a ne četiri sata dnevno, broj onih koji rade na nepuno radno vrijeme lani je u EU-u skočio 2 %, dok je broj zaposlenih na puno radno vrijeme rastao tek 0,8%.

Prvi je to put u posljednjih 10 godina da je stopa rasta zaposlenih na nepuno radno vrijeme rasla brže od stope zaposlenih na puno radno vrijeme. Bejaković kaže da takav trend možemo pripisati nedostatku radne snage.

Domaći poslodavci na takvu praksu još nisu primorani jer je broj zaposlenih na nepuno vrijeme u samo godinu dana pao sa 74 tisuće u 2022. na 59 tisuća 2023., odnosno oko 20%.

Rodni jaz
Europska statistika pokazuje da su mladi ljudi koji se još obrazuju, žene i niže obrazovani najčešće društvene skupine koje na poslu ne provode punih osam sati. Rodni jaz posebno je izražen. Na nepuno radno vrijeme radi čak 27,9% zaposlenih žena u odnosu na 7,7% zaposlenih muškaraca. U Nizozemskoj tako radi više od 60% zaposlenih žena.

Glavni razlozi zbog kojih zaposleni rade na nepuno radno vrijeme su briga za djecu i odrasle s poteškoćama te nemogućnost dobivanja posla na puno radno vrijeme.

Usto, značajan udio u nepunom radnom vremenu imaju stariji zaposlenici. Na EU razini u 2023. on je iznosio 19% svih zaposlenih, a u Hrvatskoj 5%. Bejaković pozdravlja rad umirovljenika no upozorava na potencijalni problem. “Možda ih takav rad može motivirati na ranije umirovljenje”, ističe.