Priljev izravnih stranih ulaganja u Srbiju za prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 2,9 milijardi eura, procijenila je konzultantska kuća EY u nedavno objavljenoj publikaciji Makroekonomski puls.

To je gotovo 15 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. EY u svojoj analizi napominje da se FDI mijenja na tri načina.

Jedan sektor se izdvaja
Prije svega, primjetan je rast stranih ulaganja u rudarstvo. U 2024. godini oko četvrtina FDI je u ovom sektoru. Lani su te investicije činile oko 16 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja, a u razdoblju od 2010. do 2022. samo 7 posto. U 2021. i 2022. godini u rudarstvo se ulagalo oko 110-120 milijuna eura godišnje, da bi lani skočilo na 703 milijuna eura, a samo u drugom kvartalu ove godine 583 milijuna eura.

S tim je u vezi i trend rasta kineskih investicija. Rast ulaganja iz Kine raste od 2018. godine, a od 2022. će se povećati te će u prvoj polovici ove godine dosegnuti oko 30 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja. Prije 2018. njihov je udio bio oko 1-2 posto.

U prvom polugodištu ove godine 49 posto izravnih stranih ulaganja došlo je iz EU, dok je preostalih 23 posto raspoređeno u sve ostale zemlje. Primjerice, 2019. godine 60 posto svih izravnih stranih ulaganja otišlo je u Srbiju iz EU-a, a samo osam posto iz Kine.

Konačno, FDI u automobilskoj industriji, a posebno u industriji autokomponenti kao što su dijelovi, gume, kabeli, stalno rastu i sada čine najveći dio ulaganja u proizvodnoj industriji.

No, evidentan je još jedan trend, veliki rast investicija u građevinarstvu. Od 2019. godine, ne računajući pandemijsku 2020. godinu, Srbija je u ovaj sektor dobivala više od milijardu evra godišnje. Do 2022. ulaganja u prerađivačku industriju bila su veća nego u građevinarstvo, no u 2022. u ovaj je sektor iz inozemstva uloženo blizu 1,8 milijardi eura, dok je u industriju ušlo 1,5 milijardi eura.

Lani je u industriju uloženo 1,15 milijardi eura, a u građevinarstvo nešto više od milijardu eura. U drugom tromjesečju ove godine u građevinarstvo je uloženo 739 milijuna eura, a u prerađivačku industriju tri puta manje – 275 milijuna eura.

Nenad Jevtović, ravnatelj Instituta za razvoj i inovacije, podsjeća u izjavi za Danas da smo imali model gospodarskog rasta koji se temeljio na izravnim stranim ulaganjima i jeftinoj radnoj snazi.

“Te radne snage ponestaje, a nije više ni tako jeftina. Naš gospodarski rast sada, ali i sljedeće tri godine, temeljit će se na građevinarstvu. Ali i za to su potrebni radnici. Sada nemamo dovoljno radnika koliko gospodarstvo traži, a pitanje je možemo li ih dovesti. Uvoz velikog broja radnika nije samo ekonomski, već i socijalno-sigurnosni problem”, smatra Jevtović.

Dodaje da će takav model rasta ostati do izložbe EXPO 2027. godine. “To nalažu preuzete obveze i vjerujem da će one biti ispunjene. Taj model podrazumijeva velika ulaganja u infrastrukturu i velika zaduživanja. No, ostaje pitanje kada će se dostići za naše prilike visoka baza BDP-a, što će biti nakon 2027. i na čemu će se temeljiti rast”, otvara pitanje Jevtović.

Auto industrija
Ističe i da od proizvodnje autodijelova Srbija ima samo plaće radnika koji rade u tim tvornicama. “U te tvornice stižu dijelovi iz inozemstva, tamo se sklapaju i prodaju. Da su te tvornice u rukama našeg kapitala, oni bi te sklopove prodavali po skupljim cijenama nego što strani vlasnici prodaju svojim drugim tvrtkama. To nije model koji može dovesti do bilo kakvog razvoja”, napominje Jevtović.

Ističe i da ne čude ulaganja u rudarstvo i rast kineskih ulaganja, jer se to najviše odnosi na Zijin. “Za to masovno iskopavanje rude moraju se kupiti strojevi”, zaključuje.