Uoči Svjetskog dana štednje obično se rade i ankete o štednim navikama građana. Prema rezultatima takva istraživanja provedenog tijekom srpnja i kolovoza za Erste grupu, od 500 ispitanika u Hrvatskoj njih 23 posto izjavilo je da uopće ne štedi, dok među štedišama najveći broj (31 posto) mjesečno odvaja između 51 i 100 eura.

Prosječan iznos njihove mjesečne štednje ove je godine 77 eura ili četiri eura više nego lani. Usporedbe radi, te su godišnje ankete prije deset godina sugerirale da su štediše u Hrvatskoj tada u prosjeku odvajale oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.

U analizi ovogodišnjih nalaza u Ersteu ističu kako među štedišama najviše, u prosjeku 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, dok oni iz dobne skupine 15 do 34 godine u prosjeku odvajaju 71 euro, a oni dobi 60+ prosječno 42 eura.

Povećani optimizam
Približno dvije trećine štediša i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, dok preostala trećina ima unaprijed određen fiksni iznos. Više od polovice (51%) taj novac drži na tekućem računu (51%), a oko 37 posto na štednom računu. Nešto manje od petine ih je izjavilo (kao i lani) da novac čuvaju kod kuće ili u sefu.

U analizi rezultata ankete navodi se kako, uspoređujući trenutačnu situaciju s onom unazad dvije do tri godine, nešto više od polovice ispitanika (51 posto) smatra da štedi jednako, samo pet posto za to odvaja više, dok ih 44 posto tvrdi da štedi manje.

Zbog rasta cijena samo jedan posto građana koji su sudjelovali u istraživanju tvrdi da nije morao “suziti” svoju potrošnju, dok ih je 28 posto (većinom među starijima od 60 godina) izjavilo da su bili primorani na značajna smanjenja potrošnje. No, istodobno neka druga istraživanja vezana uz potrošački sentiment sugeriraju povišenu razinu potrošačkog optimizma.

To se ponajprije pripisuje utjecaju snažnog rasta plaća i rasta zaposlenosti, a očituje se, uz ostalo, i u uzletu potrošačkoga kreditiranja. Tako Hrvatska narodna banka i u najnovijem izdanju Makroprudencijalne dijagnostike konstatira kako gotovinski krediti već treće tromjesečje zaredom najviše pridonose rastu kredita kućanstvima. Zamah potrošačkih kredita, odnosno tromjesečna stopa rasta izražena na godišnjoj razini, dosegnuo je sredinom godine razinu od gotovo 20 posto, čime se godišnja stopa rasta u kolovozu ubrzala 15,5 posto.

Rizik za stabilnost
Kako ističu analitičari HNB-a, prosječan omjer otplata duga i dohotka novoodobrenih kredita stanovništvu na godišnjoj je razini porastao za dva postotna boda, na 40 posto, a gotovo polovina kredita bila je odobrena uz omjer veći od 40 posto.

Premda se nastavlja i smanjenje udjela neprihodonosnih kredita i kredita s povećanim kreditnim rizikom od inicijalnog odobravanja, snažan rast gotovinskih kredita praćen povećanjem udjela stambenih kredita odobrenih uz povišene omjere otplata može biti potencijalan rizik za stabilnost financijskog sustava, ocjenjuju u središnjoj banci.

Uz ostalo, navode i da je ubrzavanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita početkom 2023. uglavnom bilo povezano s većim iznosima pojedinačnih kredita, ali i da se vrlo brzo počeo povećavati broj odobrenih kredita. U prvih šest mjeseci ove godine isplaćeno ih je oko 186 tisuća, što je za oko četvrtinu više nego u istom lanjskom razdoblju.

Godišnji priljev duga kućanstava (mjeren transakcijama) povećao se do sredine godine na razinu od 3 posto BDP-a. To je najviše u posljednjih 15 godina, iako čini tek polovinu prirasta duga iz razdoblja koje je prethodilo globalnoj financijskoj krizi, primjećuju u HNB-u, napominjući kako s posebnom pozornošću i kontinuirano prate pokazatelje i uvjete kreditiranja potrošača, osobito u segmentu onih s povišenim pokazateljima zaduženosti.