Struja će u cijeloj Bosni i Hercegovini poskupjeti od 2026. godine, a pitanje je samo koliko posto. Razlog je usklađivanje preuzetih obveza u primjeni europskih propisa u pogledu zelene energije, prije svega uvođenje poreza na emisiju ugljičnog dioksida (CO2).

“Ulaskom u Europsku energetsku zajednicu BiH se obvezala do 1. siječnja 2026. uskladiti proizvodnju energije s europskim zakonima.

Ukoliko naši proizvođači ne obračunaju porez na emisiju CO2, koji se kreće od 60 do 100 eura po toni CO2, plaćat će na ulazu u državu u koju izvoze, sad je pitanje da li je bolje platiti na našem tržištu ili prilikom izvoza”, rekao je Goran Račić, predsjednik Područne gospodarske komore Banja Luka.

Usklađivanje regulative
Račić je to kazao na konferenciji za novinare organiziranoj u sklopu konferencije ‘Klimatska tranzicija i promjene u globalnom gospodarskom modelu’ koju organizira Gospodarska komora. Konferencija je organizirana u sklopu projekta “Zeleni navigator Balkana”.

“Pokušavamo naći načina da uskladimo propise kako u jednoj godini ne bismo napravili veliki udar na naše gospodarske subjekte koji bi plaćanjem poreza na CO2 postali nekonkurentni. Smatramo da našoj zemlji mora pomoći međunarodna zajednica u procese koje provodi EU u smislu energetske tranzicije i da nas se mora posebno tretirati kao malu zemlju”, ocijenio je Račić, prenosi portal Indikator.

Na pitanje hoće li tvrtke koje proizvode struju taj trošak prebaciti na krajnje potrošače, Račić je prvo podsjetio da cijenu struje odobrava regulator, ali da ERS svaki novi trošak koji ima nastoji prebaciti na krajnjeg korisnika.

“Da se to ne prenese, samo poslovanje bi bilo popraćeno gubicima. Upravo zbog toga da bi se taj trošak na neki način amortizirao, pokušavamo kroz određene EU projekte dobiti sredstva kako stanovništvo i gospodarstvo ne bi snosili taj ukupni trošak”, pojasnio je Račić i dodao da od 1.1.2026. svakako će dio novog troška snositi krajnji potrošači u zemlji.

Ministar građevinarstva, ekologije i urbanizma RS-a Bojan Vipotnik ocijenio je da je pred nama vrlo izazovno razdoblje jer bi EU od 1. siječnja 2026. godine trebala početi primjenjivati prekograničnu karbonsku harmonizaciju.

“Očekujem da ćemo postići zajednički dogovor s gospodarstvenicima, prvenstveno iz područja energetike i industrije, koji su izravno pogođeni ovim usklađivanjem, kako ne bi postali nekonkurentni na tržištu”, dodao je Vipotnik.

Gubici za poduzetnike
Ranije je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković upozorio da bi kompanije iz Bosne i Hercegovine mogle gubiti više od 250 milijuna eura na godinu, ako se zemlja ne priključi sustavu plaćanja prekogranične pristojbe na izvoz ugljika.

Bosna i Hercegovina najveći dio električne energije proizvodi izgaranjem ugljena u termoelektranama. Od ukupno sedamnaest teravatsati električne energije, čak deset se odnosi na proizvodnju u termoelektranama u dvjema elektroprivrednim kompanijama sa sjedištem u Sarajevu i Trebinju. Elektroprivreda HZHB sa sjedištem u Mostaru električnu energiju proizvodi iz hidroelektrana i energije vjetra.