Kampanjom “Beč gradi za budućnost” austrijska prijestolnica i Bečka gospodarska komora informiraju javnost o važnosti održive stambene izgradnje kao i o njezinoj ulozi gospodarskog pokretača.

Ta inicijativa prati “Ofenzivu stambene izgradnje 2024+”, a koja predviđa izgradnju 22.200 subvencioniranih stanova za više od 45.000 ljudi, čime se dodatno jača ponuda priuštivog stanovanja u Beču. Cilj kampanje je informirati stanovnike Beča o budućim gradskim četvrtima te o napretku i prednostima socijalne stambene izgradnje.

”U Beču, priuštiv stan nije samo krov nad glavom – on je važan čimbenik kvalitete života i društvene kohezije”, istaknula je zamjenica gradonačelnika i članica bečkog poglavarstva za stanogradnju Kathrin Gaál.

Ofenziva izgradnje
“Ofenzivom stambene izgradnje 2024+” Grad Beč ulaže oko milijardu eura u razvoj subvencioniranih stanova, čime osigurava pristupačno i održivo stanovanje i u budućnosti.

Trenutačno se oko 16.100 gradskih stanova nalazi u fazi pripreme, planiranja ili izgradnje, pri čemu se za nove gradske četvrti prvenstveno iskorištavaju nekadašnje industrijske i infrastrukturne lokacije. Projekti stvaraju i nova radna mjesta: građevinska industrija u Beču generira više od 54.000 radnih mjesta te 4,1 milijardu eura dodane vrijednosti.

Na stanovanje 27% prihoda
Inače, 60% stanovnika Beča živi u subvencioniram stanovima, dok na stanovanje u prosjeku troše 27% svojih prihoda. Uglavnom žive kao podstanari, u relativno malim stanovima u blizini gradskog centra, pri čemu za kretanje po gradu koriste odlično povezan javni prijevoz.

Kako bi zadovoljio rastuću potražnju, Beč svake godine izgradi 6-7 tisuća novih subvencioniranih stambenih jedinica. Od 1995., kada je Austrija ušla u EU, broj stanovnika Beča povećao se za otprilike 25%, u prvom redu zbog priljeva mladih ljudi iz srednje i južne Europe, koje privlači dostupno i relativno isplativo stanovanje, radne prilike, kao i središnji položaj Beča unutar EU.

Sustav pristupačnog stanovanja financira se porezom od 1% na sve plaće, što osigurava trajan izvor sredstava za nove projekte izgradnje. Riječ je o stoljetnom modelu, još od kraja Prvog svjetskog rata, kada je grad bio preplavljen izbjeglicama i beskućnicima, piše Guardian.

Od 1990-ih većinu novih projekata grade stambena udruženja s ograničenom dobiti koja imaju korist od vladinih zajmova s kamatnom stopom od 1%, kao i od izgradnje na zemljištima koje im prodaje Bečka zemljišna banka, kvazidržavno tijelo koje otkupljuje zemljišta za izgradnju novih četvrti s mješavinom privatnih i subvencioniranih stanova.