Potvrde li se projekcije da će BDP rasti tri posto, to je minimalno između 20 i 30 tisuća novih radnih mjesta, kazao je u srijedu državni tajnik Ivan Vidiš predstavljajući Hrvatskom saboru zakon kojim se povećava novčana naknada za nezaposlenost nakon 90. dana.

Tržište rada

Država masovno zapošljava: Traži više od 500 ljudi za rad na raznim pozicijama

Od 91. do 180. dana nezaposlenosti, naknada se podiže sa 30 na 35 posto osnovice, kazao je Vidiš u raspravi o izmjenama Zakona o tržištu rada, zastupnici pozdravljaju dizanje naknade, ali oporba se pita je li to dovoljno.

Hoće li to biti dovoljno da nezaposlenima osigura dostojanstven život, ali i da ih vrati na tržište rada?, brinulo je Bošku Ban Vlahek (SDP).

Marijana Puljak (Centar) navodi kako 40 posto nezaposlenih čine dugotrajno nezaposleni, zanima je koliko je među njima onih koji rade na crno, a evidentirani su kao nezaposleni.

U sedam mjeseci više od milijun eura kazni

Vidiš odgovara kako je to “teško eksplicitno reći”, no da Vlada šalje jasnu poruku da ne želi neprijavljeni rad. U prvih sedam mjeseci ove godine, prema izvješću Državnog inspektorata, naloženo je plaćanje više od milijun eura kazne, rekao je državni tajnik Ministarstva rada.

Pohvalio se Hrvatska ima „rekordno“ nisku nezaposlenost – u rujnu je nezaposleno bilo 82. 000 osoba, što je smanjenje od 129 tisuća u odnosu na rujan 2016. godine, od kada je „stvoreno“ 260 tisuća novih radnih mjesta, odnosno osiguranika.

Stabilno stanje na tržištu rada apostrofiraju i HDZ-ovi zastupnici, među kojima i Majda Burić koja ističe da je u mandatima ove vlade, za mjere zapošljavanja izdvojeno više od milijardu eura. Zanima je na koju skupinu ciljaju vaučeri za učenje hrvatskog jezika kao stranog jezika.

Vidiš navodi da su to osobe koje će dobiti radnu dozvolu na tri godine, da se s tim već krenulo na nekoliko lokacija, poput Zagreba, Varaždina.

Navodi i kako je u obrazovanje putem vaučera, za stjecanje novih znanja i vještina, do sada uključeno 25 tisuća osoba.

Potpuno plaćeno obrazovanje za njegovateljice mogu dobiti i žene uključene u mjeru Zaželi, kazao je državni tajnik i najavio da će bazen radnih mjesta za njih biti 18 centara za starije koji će se otvoriti do lipnja 2026.

U mjeru Zaželi mogu se uključiti i muškarci, nedostaje kadra

Na upit Martine Vlašić Iljkić (SDP), potvrdio je da se u mjeru Zaželi mogu uključiti i žene mlađe od 50 godina, ali i muškarci. U nekim županijama imamo nedostatak kadra, pa smo odlučili mjeru fleksibilizirati, objasnio je Vidiš.

Odgovorio je i na bojazni Anke Mrak Taritaš (Glas) da bi poduzetnici, odnosno mladi radnici, od 1. siječnja mogli ostati bez olakšice koja je na snazi od 2015., a po kojoj su poslodavci za zapošljavanje mlađih od 30 godina bili pet godina oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ti doprinosi iznose 16,5 posto na bruto plaću zaposlenika.

„U javnosti je stvoren dojam da ostaju bez ičega, to je daleko od istine“, kazao je Vidiš i objasnio da njima ostaje olakšica pri prvom zaposlenju u istom modelu.