Proces digitalizacije bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini odvija se vrlo dinamično, značajno unapređujući poslovne modele i poboljšavajući korisničko iskustvo.

Banke su se pokazale kao lideri u ovom procesu, konstantno ulažući u digitalne usluge poput mobilnog i internetskog bankarstva, digitalnog plaćanja i upravljanja računima na daljinu, kazali su za FENU iz Udruženja banaka BiH.

Promjene regulative
Iako je već sada moguće koristiti elektronički potpis, za potpunu implementaciju ovog alata potrebno je donijeti novi zakon o elektroničkom potpisu koji mora biti usklađen s eIDAS uredbom Europske unije. Ova promjena omogućila bi pravnu sigurnost i širu primjenu elektroničkog potpisa u svakodnevnom poslovanju.

“Također, donošenjem novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti postavljeni su temelji za uvođenje videoidentifikacije koja je ključna za daljnji razvoj digitalnih usluga.

No, za punu primjenu ovih naprednih tehnologija potrebno je dodatno uskladiti preostale zakonske i podzakonske propise, kako bi se osigurala maksimalna pravna sigurnost i zaštita korisničkih podataka. Bankarski sektor u BiH nastavlja s inovacijama i modernizacijom, ali je neophodna daljnja podrška zakonodavnog okvira”, ističu iz UBBiH.

Iz ovog udruženja napominju da korištenje digitalnih kanala među klijentima banaka u BiH bilježi kontinuirani rast, posebno nakon pandemije, koja je značajno ubrzala proces digitalizacije u svakodnevnom bankarskom poslovanju.

Mobilno i internet bankarstvo postali su standardna ponuda svih banaka, a klijenti sve više koriste ove usluge za obavljanje osnovnih bankarskih usluga. Međutim, digitalna pismenost među korisnicima varira. Stariji korisnici i oni u ruralnim područjima često imaju poteškoća s usvajanjem digitalnih tehnologija.

Banke su, zajedno s regulatornim institucijama, prepoznale potrebu kontinuirane edukacije klijenata i uvođenja dodatnih inicijativa koje olakšavaju pristup digitalnim kanalima, kao što su jednostavnija elektronička registracija i sigurno digitalno potpisivanje dokumenata.

Očekuje se da će ove mjere dodatno unaprijediti digitalnu pismenost i širu upotrebu digitalnih usluga. Na upit Agencije FENA u kojoj mjeri umjetna inteligencija (AI) postaje sastavni dio bankarskog poslovanja u BiH, iz UBBiH ističu da se umjetna inteligencija polako ali sigurno integrira u poslovanje bankarskog sektora u BiH.

“Banke koriste AI tehnologije za poboljšanje korisničkog iskustva, optimizaciju internih procesa i povećanje razine sigurnosti. Konkretni primjeri uključuju implementaciju chatbota i virtualnih asistenata koji klijentima pomažu u obavljanju svakodnevnih transakcija, ali i sofisticiranih sustava za analizu podataka koji bankama omogućuju personalizaciju svojih usluga.

Osim toga, AI tehnologije imaju ključnu ulogu u otkrivanju prijevara i procjeni kreditne sposobnosti klijenata, što bankama omogućuje učinkovitije upravljanje rizicima. Iako primjena AI u BiH nije na istoj razini kao na razvijenijim tržištima, ona predstavlja strateški pravac budućeg razvoja bankarskog sektora – kazali su iz UBBiH.

Vitalni dio sustava
Udruženje također napominje da bankarski sektor u BiH ima ključnu ulogu kao stub i generator ekonomskog razvoja.

“Sposobnost banaka da brzo i adekvatno odgovore na potrebe realnog sektora čini ih vitalnim dijelom ekonomskog sustava. Banke imaju kapacitete koji su dovoljni da zadovolje sve zahtjeve tržišta, uključujući financiranje investicija, podršku malom i srednjem poduzetništvu, kao i razvoj novih i održivih poslovnih modela. Sposobnost poticanja gospodarskog rasta i usmjeravanja razvoja od suštinske je važnosti za stabilnost i prosperitet cjelokupnog gospodarstva”, ističu iz UBBiH.