Globalna klimatska kriza postaje sve intenzivnija, a posljednji podaci to potvrđuju. Prosječna globalna temperatura u razdoblju od veljače 2023. do siječnja 2024. premašila je predindustrijske razine za 1,5 °C, a 2023. godina zabilježena je kao najtoplija u povijesti, s prosjekom od 1,48 °C iznad predindustrijskih razina. Prema podacima Europske komisije, Europa je identificirana kao kontinent koji se najbrže zagrijava, pri čemu je stopa zagrijavanja od 1980-ih do danas dvostruko veća od globalnog prosjeka. Posebno su ugroženi sustavi opskrbe hranom i vodom, energetska sigurnost, infrastruktura, ali i zdravlje stanovništva. Gusto naseljena urbana područja definirana su kao posebno izložena, stoga njihova prilagodba na klimatske promjene postaje sve važnija. Unutar urbanih područja, povijesni dijelovi su dodatno ugroženi i često zanemareni te je jačanje otpornosti na klimatske promjene jedan od prioriteta Europske unije.
Kroz projekt RE-PUBLIC SPACES, kojeg u Hrvatskoj provodi Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP),želi se povećati otpornostpovijesnih gradova na klimatske promjene kroz inovativne pilot projekte. RE-PUBLIC SPACES je financiran iz programa Interreg Central Europe, uz sufinanciranje EBRD-a, u ukupnom iznosu od 1.467.368,66 EUR. Projekt se temelji na međunarodnoj suradnji četiri zemlje: Poljske, Slovenije, Italije i Hrvatske, te uključenju povijesnih gradova srednje Europe. Povijesna središta često su sačinjena od zgrada s unutarnjim dvorištima, prostorima koji su ostali zanemareni, a u kontekstu klimatskih promjena mogu postati ključno mjesto za intervenciju. „Kroz pilot projekte provest će se revitalizacija gradskih dvorišta s ciljem prilagodbe na klimatske promjene. Uvođenjem rješenja temeljenih na prirodi (NBS), nove zelene infrastrukture kao i modularnih elemenata te komunalne infrastrukture, u gradovima Pinerolo, Velenje Łódź i Osijek doprinijet ćemo smanjenju utjecaja urbanog toplinskog otoka i posljedica toplinskih valova stvarajući pritom zelene prostore dostupne građanima, uz istovremeno poboljšanje urbane bioraznolikosti. Svaki od navedenih gradova ima specifične probleme pa će se tako kroz projekt pomoći da Pinerolo postane ‘grad hlađenja’, Velenje ‘zelena komora’, Łódź ‘hvatač vode’ i Osijek ‘zeleno dvorište’, pojašnjava istraživačica iz EIHP-a Matea Kalčićek, koja je voditeljica radnih aktivnosti ispred EIHP-a.
Iako se svaki od ovih gradova suočava s različitim izazovima, zajednički cilj je isti – stvaranje održivih i otpornih urbanih prostora. Budući da dosadašnje politike i alati ne uzimaju u potpunosti specifične potrebe povijesnih gradskih dvorišta, kroz projekt će se razviti zajedničke strategije za prilagodbu povijesnih dvorišta klimatskim izazovima kao i prilagođena metodologija za analizu dvorišta koja će se temeljiti na multikriterijskoj analizi, uzimajući pritom u obzir specifične izazove pojedinog područja. Predložene klimatske strategije će se testirati i evaluirati, rezultirajući smjernicama za lokalnu i regionalnu vlast. „Jedan od najvažnijih ciljeva projekta je uključivanje lokalne zajednice u proces jer će revitalizacija dvorišta ne samo pomoći u smanjenju utjecaja klimatskih promjena, već i poboljšati kvalitetu života građana kroz povećanje zelenih površina, poboljšanje u upravljanju vodom i izgradnji održivih rješenja. Diseminacijom rezultata i kroz suradnju s različitim partnerima, strategije razvijene kroz projekt moći će se implementirati i u ostalim dijelovima EU-a, pomažući u izgradnji zdravijih i održivijih gradova po mjeri čovjeka. Gradimo zajedno otporniju i zeleniju budućnost“, naglašava Kalčićek.
