Deficit konsolidirane opće države na kraju 2023. iznosio je 667 milijuna eura ili 0,9% BDP-a, za razliku od 2022. i suficita od 95 milijuna eura ili 0,1% BDP-a, pokazuje listopadsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje je u utorak objavio DZS.

Lani je deficit središnje države iznosio 1,1 milijardu eura ili 1,4%, dok je lokalna država ostvarila suficit od 468 milijuna eura ili 0,6%. Iz DZS-a su naveli da je utjecaj na iznos deficita konsolidirane opće države u 2023. imao proračunski saldo državnog proračuna, u iznosu od 729 milijuna eura ili 0,9% BDP-a, koji je u odnosu na prethodnu godinu bio manji za 288 milijuna eura.

Kako je istaknuto, nakon suficita u 2022., u 2023. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države su ipak rasli po većoj stopi. Tome je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kamata, naknada zaposlenima i plaćenih subvencija čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda i neto socijalnih doprinosa.

Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljene su i u 2023. te su uglavnom utjecale na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima.

S aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022. te smanjenja trošarina na energente u 2023., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit, stoji u DZS-ovom izvješću.