Globalno imamo 37 brendova, a 25 ih je prisutno na hrvatskom tržištu i taj će broj s vremenom rasti. Najveći su L’Oréal Paris, La Roche-Posay, Vichy, L’Oréal Professionnel, Kérastase, Armani, Yves Saint Laurent, Lancôme i Kiehl’s, a nedavno smo na tržište uveli i CeraVe, Valentino i Prada. I lijepo se razvijaju…, kazala nam je Vanya Panayotova, generalna direktorica L’Oréala Grupe za regiju Adria-Balkan.

Povodom 115 godina postojanja najveće svjetske kozmetičke kompanije iz Bukurešta je doputovala u Zagreb na izložbu “Esencija ljepote”, koju su zainteresirani mogli razgledati u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. Cilj izložbe bio je dati pregled društvenih, ekonomskih i povijesnih aspekata ljepote ističući njenu dubinu i značaj za svakog čovjeka.

Liječnica po struci, Panayotova kompanijom upravlja na 11 tržišta. Iza nje je gotovo tri desetljeća menadžerskog iskustva iz rada u multinacionalnim kompanijama poput Mondeleza, Proctera&Gamblea te Orbica, fokusirajući se na rast na međunarodnom tržištu kao i na razvoj strateške prodaje…

Panayotova za Poslovni dnevnik govori kako se industrija ljepote držala za vrijeme koronakrize, o ‘zelenim praksama’ kojima teži L’Oréal Grupa, perspektivama tržišnog rasta…

U prvoj polovini ove godine prihodi su vam, kažete, rasli malo više od 7%. Koliko se inflacija ‘ugradila’ u taj rast prihoda?
Rast je došao i od prodora na tržište, odnosno od povećanja broja prodanih jedinica. Naravno, postoji određeni učinak inflacije, ali to svakako nije jedini pokretač rasta. Moram napomenuti da se, općenito, industrija ljepote pokazala vrlo otpornom na različite krize.

Čak i tijekom pandemije, vidjeli smo male promjene unutar portfelja, ali sveukupno je rast prisutan. Prošle godine globalno tržište kozmetike i proizvoda za njegu poraslo je za 8%, što je znatno više u usporedbi s nekim drugim industrijama, a što pokazuje da se potražnja za proizvodima za ljepotu i njegu povećava. Kao tvrtka, na globalnoj razini 2023. smo prodali više od 7 milijardi proizvoda.

Dakle, naš rast je otprilike napola vođen povećanjem prodaje, a napola povećanjem vrijednosti. U regiji koju zastupam, prodajemo oko 1,3 do 1,4 proizvoda po stanovniku. Kada prodajete više od jednog proizvoda po potrošaču, dokaz je to da su vaši proizvodi sigurni, kvalitetni, učinkoviti, etični i održivi.

Koja tržišta su najaktivnija unutar Adria-Balkan regije?
Očito je da standard života ili kupovna moć definiraju razvoj industrije ljepote. Slovenija i Hrvatska naša su najrazvijenija tržišta, u smislu standarda i BDP-a per capita, pokazuju veliki razvoj.

Primjećujemo dinamiku i kod zemalja koje su možda manje ekonomski moćne, s manjom kupovnom moći, poput nekih zemalja zapadnog Balkana. No, te zemlje bilježe veći rast jer se brže razvijaju, zahvaljujući sve većoj dostupnosti proizvoda na tržište i želji potrošača za ljepotom.

Planira li L’Oréal uskoro nove akvizicije i širenja na nova tržišta?
Svakako želimo dodatno povećati naše prisustvo na tržištima zapadnog Balkana, gdje vidimo veliki razvoj tržišta. Željeli bismo povećati naše prisustvo i s više brendova, više kampanja i više projekata. Fokusiramo se na sva tržišta jer tražimo široki rast. Konkretno, govorim o Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Kosovu.

Koje posljedice je koronakriza imala na industriju ljepote?
Pandemija je imala vrlo zanimljiv učinak. Naša industrija poprilično joj se dobro oduprla, no primijetili smo različite nove trendove koji su se pojavili tijekom pandemije. Prije svega, to je medikalizacija ljepote koja se prirodno razvila u vrijeme kada su ljudi pojačano brinuli za svoje zdravlje. Tako su se okrenuli proizvodima koji su sigurni, visoke kvalitete i učinkoviti.

Ljudi su u to doba počeli sve više shvaćati da je zdravlje ljepota. Dakle, zdrava koža je lijepa koža, zdrava kosa je lijepa kosa. Također, pojavio se trend protekcije, a koji uključuje fotozaštitu, odnosno UV filtre te zaštitu od zagađenja. Ljudi su počeli tražiti proizvode za ljepotu koji im pomažu da zaštite svoju kožu ili kosu.

Je li porast korištenja medicinskih tretmana za mršavljenje, poput Ozempica, koji je prvenstveno lijek namijenjen liječenju dijabetesa tipa 2, utjecao na industriju ljepote? I jesu li ti trendovi kontraproduktivni za vašu industriju?
Za mene i našu tvrtku, standardi ljepote koji nameću ljudima određene stereotipe, a prema kojima niste lijepi ako nemate savršenu figuru, nisu prihvatljivi. Kao tvrtka, želimo da se ljudi osjećaju ugodno u svojoj koži. Svaki trend koji pokušava nametnuti određeni standard ljepote ljudima nešto je što ne bi trebalo trajati dugo. Vjerujemo u ljepotu svakog pojedinca.

Koji su glavni problemi s kojima se sada nosi industrija ljepote?
Mislim da prolazi kroz značajnu transformaciju, a mnoge od tih promjena su pozitivne. Svjedočimo većoj inkluzivnosti, to jest, prepoznavanju i uvažavanju raznolikosti ljepote. To su trendovi koji pomažu pojedincima da se osjećaju ugodno i sretno u svojoj koži, a kao kompanija, tu smo da odgovorimo i zadovoljimo želje i potrebe naših potrošača.

O kojim željama i potrebama govorite?
O personalizaciji. Ljudi shvaćaju da svaka osoba, svaka koža i svaka kosa treba specifičan proizvod. Ne postoji savršen proizvod; no postoji najbolji proizvod za vas u određenom trenutku vašeg života. Potrošači su počeli to shvaćati. Zbog toga traže načine za bolje prepoznavanje vlastitih potreba.

Kao tvrtka pružamo vrlo zanimljive digitalne platforme uz pomoć kojih možete dijagnosticirati potrebe svoje kože ili kose. Također, radimo s brojnim profesionalcima u području ljepote, dermatolozima i stručnjacima za kosu koji su obučeni da pomažu ljudima u dijagnosticiranju vlastitih potreba.

Ljudi se danas mnogo više zanimaju za sastav proizvoda, kao i za proces njegove izrade, jer žele znati da su njihovi proizvodi održivi, da su proizvedeni etično. Intenzitet naših života zahtijeva učinkovite proizvode, one koji daju brze rezultate. Nemamo vremena čekati na učinak. Još jedan trend koji statistike pokazuju je i porast prirodne kozmetike na tržištu. Svi proizvođači tvrde da imaju prirodnu kozmetiku.

Koje konkretne poteze ste povukli da biste podržali društvenu i okolišnu transformaciju?
Ponosna sam jer već više od 30 godina ne testiramo kozmetičke proizvode na životinjama. Usto, tvrtka smo koja proizvodi specifično tkivo, EpiSkin. Riječ je izumu naših istraživača, o umjetnoj koži na kojoj možemo testirati naše proizvode. Taj patent dijelimo i s drugim kozmetičkim tvrtkama kako bismo kolektivno izbjegli testiranje na životinjama.

Kao tvrtka, snažno se oslanjamo na zelenu znanost, pristup koji nam omogućuje da nabavljamo sastojke, inovacije i formule za proizvode iz prirode. Imamo poseban transformacijski program pod nazivom L’Oréal za budućnost, koji preoblikuje naše poslovanje kroz etičko nabavljanje, održivu i odgovornu proizvodnju, razvoj formula, distribucijsku mrežu pa sve do recikliranja naših pakiranja.

U tom kontekstu, postavili smo ambiciozne ciljeve, a neke od njih postigli smo i ranije no što smo planirali. Na primjer, na globalnoj razini, 91% svih L’Oréalovih lokacija koristi obnovljive izvore energije. Čak i ovdje u Hrvatskoj, gdje imamo samo ured, u potpunosti radimo na obnovljivoj energiji. Sva energija koju naši uredi koriste dolazi iz obnovljivih izvora. Razvijamo i brojne kampanje kroz koje naši veliki brendovi nastoje pomoći u rješavanju gorućih društvenih problema.

Na primjer, kampanja YSL-a “Zlostavljanje nije ljubav” bori se protiv nasilja, uključujući obiteljsko nasilje. Maybelline ima sjajnu inicijativu “Hrabri zajedno”, koja pomaže mladima u borbi protiv anksioznosti. Svjesni smo da se mladi suočavaju s velikim izazovima, a taj program pomaže im da prebrode teške trenutke.

Pod kapom L’Oréal Parisa, vodimo kampanju “Borba protiv uličnog uznemiravanja žena” koji osnažuje žene. U Hrvatskoj također imamo izvrstan program, jedan od meni najdražih, “Za žene u znanosti”. Provodimo ga već 18 godina, a kroz njega smo stipendirali više od 70 znanstvenica, što ga čini zaista vrijednim.