Siva ekonomija u turizmu uzima sve više maha, no prije samo tjedan dana državni aparat je “uperio prst” u globalnu platformu Booking.com i slične portale pod optužbom da u Srbiji posluju ilegalno.

Booking krivnju prebacuje na osobe koje iznajmljuju apartmane u Srbiji, a ne plaćaju porez, dok predstavnici formalnog turističkog sektora tvrde da takvi iznajmljivači svoje klijente zapravo tjeraju u rizik te pozivaju na veći angažman državnih tijela u otkrivanju takvih neprijavljenih konkurenata.

Obavljeni prvi razgovori
Prošlog tjedna ministar turizma Husein Memić izjavio je da “u turizmu, koji se stalno razvija i donosi sve veći devizni priljev, ima dosta sive ekonomije, ali da su najveći problem korisnici privatnog smještaja. i strane platforme koje dolaze ovamo ilegalno”. Posebna pažnja je usmjerena na Booking, na što je ministar ukazao kako su obavljeni razgovori s tom tvrtkom, kao i da državni aparat razmatra otkazivanje narudžbe ove tvrtke u Srbiji.

Iz Bookinga u odgovorima Novoj ekonomiji navode kako su spremni surađivati s vlastima kako bi svoje partnere (iznajmljivače) educirali o njihovim zakonskim obvezama.

“Prilikom registracije za oglašavanje smještaja na našoj platformi, pružatelji usluga moraju prihvatiti naše uvjete korištenja, potvrđujući da imaju zakonsko pravo iznajmljivati svoj smještaj”, navode iz tvrtke.

Dodaju da je Booking uspostavio pouzdan proces putem kojeg mjerodavna tijela mogu prijaviti eventualne nepravilnosti u vezi s oglašenim objektima, ali da će brzo reagirati i ukloniti objekte ukoliko se utvrdi da ne rade u skladu s lokalnim zakonima.

U razgovoru za Novu ekonomiju Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA), ističe da je “siva ekonomija veliki problem, ne samo u sektoru privatnog smještaja, nego i na terenu”, agencijskog rada, s obzirom na to da na društvenim mrežama imamo desetke, pa i stotine organizatora putovanja koji prodaju putovanja, a nisu upisani u propisani registar i ne plaćaju svoje obveze prema državi”.

Država je zakonom uredila da svi koji pružaju usluge smještaja moraju biti prijavljeni i moraju plaćati paušalni porez. Navodi primjer kako stan u Beogradu košta u prosjeku 600 do 700 eura godišnje – što za nekoga tko se time bavi “nije prevelik trošak”.

Seničić, međutim, objašnjava da problem sa sivom zonom dijelom postoji i zbog niskih prekršajnih kazni, pri čemu posebno ističe oglašavanje platformi za iznajmljivanje smještaja na društvenim mrežama.

“U slučaju da se kriminalci uhvate, inspekcija im može naplatiti paušalnu kaznu od oko 60.000 dinara ili nas to navodi na to da čovjek koji voli ovaj posao “shvati” da mu se “više isplati” platiti dvije-tri kazne godišnje, nego proći proceduru prijave u sustav i plaćanja poreza”, objašnjava Seničić.

Ovi primjeri “nezakonitih” radnji u pružanju usluga smještaja prije svega su “strašan problem za sigurnost putnika, jer nema kontrole nad kvalitetom usluga”.

“Do sada smo uočili na desetke, a možda ih je i više, apartmana i kuća koji se iznajmljuju, a uopće nisu u skladu s propisima i zakonom – gdje dolazi do “greške” Bookinga, što omogućuje da se takvi sadržaji ponude na njihovoj platformi”, kaže Seničić.

Što kažu iznajmljivači?
Na pitanje kako bi se odrazio eventualni odlazak Bookinga iz Srbije, Seničić je odgovorio da bi država trebala razgovarati s Bookingom o promjeni pravila te tvrtke, odnosno da u slučaju da to ne urodi plodom, zabrane ove tvrtke “ne bi bilo”.

Nekoliko ljudi koji svoje stanove iznajmljuju preko Bookinga, s kojima je razgovarala Nova Ekonomija, navodi da procedura prijave smještaja dosadnim vlastima zapravo nije nimalo komplicirana, ali da “mnogo olakšava poslovanje jer je sve u okvirima zakona”. Iako nitko od njih zbog stvorene atmosfere nije želio govoriti pod svojim imenom, iz straha da ne postanu nečija “meta” zbog onoga što govore, važno je naglasiti da su svi registrirani i da plaćaju porez.

Prema njihovim riječima, odlazak Bookinga iz Srbije “ne bi bio problem”, jer bi postavili stanove da se oglašavaju na drugim platformama i društvenim mrežama.