S kamatama u Turskoj je kao sa skijanjem u vremenu žičara – sići je lako, ali uspon natrag dug je, težak i traži jako puno upornosti. Tako otprilike izgleda život središnje banke od ljeta 2023. A vrh se još ne nazire…
Rast kamatnih stopa od navjerojatnih 41,5 postotnih bodova zavitlalo je spiralu inflacije kao neminovan rezultat brojnih ranijih, nepromišljenih rezova. Godišnji rast potrošačkih cijena dosegao je 71,6% da bi u rujnu pao na 49,4% – prvi put u tri godine referentna kamatna stopa, koja sada iznosi 50%, premašuje stopu inflacije.
Manjak 4,9% BDP-a
Potaknulo je to i spekulacije da se turski ciklus pooštravanja bliži kraju i da će banka početi snižavati stope već u studenom. Ali popuštanje će ipak možda pričekati. Mjesečni rast cijena, koji je u rujnu dosegnuo 3%, i dalje je prebrz da bi se pričalo o zoni konfora. I dok zamjenik guvernera Cevdet Akcay za Economist kaže da će “središnja banka ostati čvrsta dok se temeljni trend mjesečne inflacije ne spusti na održivu osnovu”, građani već polako gube strpljenje.
Prošlo je više od godinu dana otkako je predsjednik Recep Tayyip Erdogan dao mandat središnjoj banci da ispravi štetu koju je njegova ranija politika nanijela gospodarstvu. Ali obični potrošači žale se da imaju najgore od oba svijeta – cijene i dalje rastu, a krediti su postali nepodnošljivo skupi.
Što se to dulje nastavlja, izgledi za rast zemlje postaju slabiji. Sunovrat gospodarstva već je skupo koštao Erdogana – oporba je proljetos na lokalnim izborima potukla njegovu stranku Pravde i razvoja (AK). Bio je to prvi pravi Erdoganov izborni poraz otkako je stigao na vlast 2002.
Sljedeći veliki izbori u Turskoj zakazani su za 2028., što sugerira da vlada ima dovoljno vremena riješiti stvari, no nisu isključeni ni izvanredni izbori sljedeće godine. A s njima bi svaki ekonomski program, kakav god bio, došao u probleme. Jer, ne bi bilo čudo da u spašavanju vlasti turski vladar opet zareže po kamatnim stopama…
Neravnoteža između monetarne discipline i darežljivosti vlade jedan je od razloga zašto se inflacija u Turskoj pokazala izuzetno nestabilnom. Očekuje se da će proračunski manjak ove godine dosegnuti 4,9% BDP-a, prema podacima Vlade, prije nego što će sljedeće godine pasti na 3,1%.
“Središnja banka pritišće kočnicu”, kaže Hakan Kara, bivši glavni ekonomist banke, “ali vlada ne želi maknuti nogu s papučice gasa”.
Kraj dolarizacije
Erdoganovo zakašnjelo obraćenje na ekonomsku ortodoksnost također je odigralo ulogu. Pooštravanje u Turskoj započelo je tek nakon što se inflacija približila troznamenkastoj razini i tek nakon što je turski čelnik osigurao svoj ponovni izbor.
Ekonomski tim koji je imenovao vratio je povjerenje stranih ulagača, koji su od početka godine kupili oko 14 milijardi dolara turskih obveznica. Obični Turci, otriježnjeni iskustvom iz proteklih pet godina, u kojima je nacionalna valuta pala, cijene skočile i gospodin Erdogan zamijenio četiri različita ministra financija i pet šefova središnje banke, manje su optimistični.
Središnja banka očekuje da će godišnja inflacija pasti na 38% do kraja godine; kućanstva je vide na oko 70%. Turci koji očekuju da će vrijednost njihova novca s vremenom erodirati nastavit će trošiti umjesto štedjeti, zbog čega je inflaciju mnogo teže sniziti.
Ima i jedna dobra stvar – banka im je napokon ponudila poticaj za štednju, i to u lokalnoj valuti. Visoke kamatne stope na depozite namamile su Turke natrag njihovoj vlastitoj liri, preokrenuvši godine dolarizacije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu