Za 2025. godinu taj rast bi prema prognozi Svjetske banke trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto.

U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. za 0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod.

“Očekuje se da će 2024. (hrvatsko, op. ur.) gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga”, kaže se u priopćenju Svjetske banke.

Dodaje se da je u posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo brže od prosjeka EU-a te da je hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 67 posto 2019. godine.

Kada je riječ o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, Svjetska banka ocjenjuje da se gospodarski rast u toj regiji stabilizira, nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-ih godina.

Ove godine u regiji se ukupno očekuje umjeren rast od 3,3 posto u odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025. godini.

To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka, kažu u Svjetskoj banci.

Napominju da su zbog niže inflacije ove godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope, ali da prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka. 

U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.