Talijanska premijerka Giorgia Meloni najavila je da će u pokrivanju devet milijardi eura velikog manjka u proračunu čak 3,5 milijarde eura prikupiti od banaka i osiguravajućih društava.

Nakon sastanka vlade u utorak navečer, Meloni je na platformi X napisala da je vlada održala svoju obvezu da “građane stavi u središte” i da će se dodatna sredstva koristiti za financiranje javnog zdravstvenog sustava i poboljšanih usluga, prenosi Financial Times.

Detalji nisu poznati, no izvori upućeni u razgovore između banaka i vlade rekli su da su rasprave bile usmjerene na privremeno ukidanje odbitaka za tzv. odgođenu poreznu imovinu i povećanje poreza na dioničke opcije bankara. Melonijin komentar sugerira da će se iste mjere vjerojatno primijeniti na osiguravajuća društva.

Porezni odbici
Odgođena porezna imovina daje bankama pravo da plate manje poreza u financijskoj godini u kojoj trošak koji ju je stvorio imovinu postao odbitan. Prema planovima, banke bi morale u potpunosti odgoditi takve odbitke za 2025. i 2026., dok bi samo djelomični bili za 2027. i 2028. godinu. Glasnogovornik vlade odbio je komentirati detalje mjera usmjerenih na financijske kompanije.

Prema pisanju FT-a, talijanska Vlada ubrzala je planove za finaliziranje proračuna za sljedeću godinu, koji prije konačnog zelenog svjetla mora razmotriti parlament. Javi dug Italije u odnosu na BDP jedan je od najviših u eurozoni. Susjedna zemlja, međutim, smanjila je proračunski deficit na 3,4 posto u 2024. i cilja na daljnji pad ispod 3 posto do 2026. godine.

U vladajućoj talijanskoj koaliciji tinjale su napetosti dok se pokušavalo pronaći dovoljno sredstava za ispunjavanje skupog obećanja o smanjenju poreza za slabije plaćene radnike, ali i zahtjeve EU-a — koji uključuju smanjenje deficita od 10 milijardi eura sljedeće godine. Rasprave su bile usredotočene na smanjenje potrošnje u ministarstvima i drugim javnim službama.

Najveći teret
Forza Italia, liberalni mlađi koalicijski partner, snažno se usprotivio novim nametima na banke i tvrtke, ali je naposljetku prihvatio kompromis. Članovi nacionalističke Lige tvrdili su da bi banke trebale snositi najveći teret, nakon što su ubrale velike profite od rasta kamatnih stopa u eurozoni.

Najava okretanja fokusa na banke nije prva takva ideja u Rimu. Melonijina vlada je prošle godine zatresla financijska tržišta najavom iznenadnog poreza na banke, no kasnije je reterirala.

Talijansko bankarsko udruženje, ABI, u rujnu je priopćilo da s vladom razgovara o načinima doprinosa proračunu, ali “mjere moraju biti privremene, unaprijed određene, ne retroaktivne i bez utjecaja na bilance banaka”.