Kada će i kako svi hrvatski građani surfati velikim internetskim brzinama? Ili, kada će im barem biti dostupna univerzalna usluga s 14 megabitnom internetskom brzinom? Ili pak, kada će i hoće li nakon mobilne mreže nove generacije stići 6G? Sve su to bile teme na 11. tradicionalnom Danu tržišta, u organizaciji Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti HAKOM-a…

“Kada govorimo o razvoju tržišta u protekloj godini, možemo s ponosom istaknuti napredak u implementaciji 5G mreža i nastavak ulaganja u mreže vrlo visokog kapaciteta. Ona su ključna za povećanje konkurentnosti i poboljšanje konkurentnosti Hrvatske i omogućuju nam razvoj digitalne ekonomije.

Naravno, postoji potreba za daljnjim ulaganjima u pokušaju dostizanja ciljeva Digitalne agende 2030. koje možda nećemo dostići, ali se moramo svi potruditi da barem pokušamo. Ostvarili smo značajan napredak u protekloj godini, ali još ostaje puno prostora da bismo dosegli najrazvijenije i najnaprednije zemlje. To nam zapravo treba biti cilj”, istaknuo je domaćin konferencije Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.

A na ovoj konferenciji, po prvi puta su se okupili i (novi) predsjednici uprava triju glavnih nacionalnih telekom operatora, a da su ujedno i mogli razgovarati na hrvatskom jeziku. Naime, posljednjim promjenama, na čelu Hrvatskog Telekoma od srpnja je Nataša Rapaić, dok je na čelo A1 Hrvatske postavljen Dejan Turk, rođeni Mariborčanin s djelomično hrvatskim korijenima, koji je na novu poziciju stigao u lipnju, nakon dugogodišnjeg vođenja A1 Srbije.

Tu je bio i Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha Hrvatske, koji već nekoliko godina vodi najmlađi telekom koji posluje u Hrvatskoj. Uz njih je na panelu sudjelovao i Marijan Rengler, prvi čovjek Pro Pinga, alternativnog operatora.

Svi su složili da telekom industrija ne stoji loše, posebice ako se radi o mobilnoj mreži, jer ustvrdili su, jedna je od najboljih u Europi, dok mjesta za napredak ima u fiksnom dijelu. Ono oko čega su predstavnici telekoma ukrstili koplja je deregulacija tržišta mreža velikih kapaciteta ili pojednostavljeno – brzog interneta. Sve se odvijalo pod moderatorskom palicom Tonka Obuljena, prvog čovjeka HAKOM-a.

Muke po deregulaciji
Naime, početkom godine Hrvatski Telekom dereguliran je na 72 područja od 572 na koja je podijeljena Hrvatska. U praksi to znači da HT više nema regulirane cijene na 72 područja, te da ima izjednačenu poziciju na tržištu s ostalima. Cilj je bio potaknuti konkurentnost i posljedično pad cijena. Dok su ostali nacionalni operatori već za javne rasprave bili protiv te odluke nazivajući je preuranjenom, za one male, alternativne, pokazao je i panel, radi se o opstanku u daljnjoj budućnosti.

“Vidimo da nas deregulacija zapravo kažnjava. Na primjer, izgradili smo više od 25 posto infrastrukture u lokalnim jedinicama poput Koprivnice, što je dovelo do deregulacije i nižih cijena usluga koje nude veći operatori, i kojima ne možemo konkurirati”, ocijenio je stanje na tržištu Marijan Rengel, suosnivač Pro pinga i istaknuo: “Kao mali operator koji se fokusira na razvoj ruralnih krajeva, borimo se za opstanak na tržištu. Trenutačno se osjećam prilično izloženo kao predsjednik Uprave, jer ne znamo što nam nosi budućnost”.

Rengel je ustvrdio da zasad nitko ne koristi njihovu mreže te nastavio; “Nadam se da će zakonska regulativa i dalje podržavati male operatore i da će se poticati korištenje postojeće infrastrukture, barem na veleprodajnoj razini, jer ono što smo izgradili nije beskorisno niti beznačajno”, ustvrdio je ukazujući na problem koji se pojavio, a to je izgradnja paralelnih mreža ili kako to operatori zove ‘pregrađivanje’ mreža, iako je intencija bila da konkurenti međusobno koriste postojeće mreže.

Na to je uzvratila Nataša Rapaić, te kazala kako je “činjenica da deregulacija nije donijela nikakvu poremećaje na tržištu”, no složila se da je problem što na nekim tržištima dolazi do ‘pregrađivanja’ operatora, odnosno postavljanja vlastite infrastrukture. “Apsolutno se slažem s tim da bi trebali intenzivnije koristiti mreže drugih. Ako postoje ekonomski opravdani uvjeti, mi ćemo to sigurno napraviti, kao što već i radimo svugdje gdje imamo ekonomsku logiku za to”.

Za Dejana Turka, dugoročna zrelost tržišta trebala bi pridonijeti boljoj suradnju. “Prema mom iskustvu, kad se sklopi ugovor, možda i uz dobru cijenu, vezan si za tu mrežu, što donosi ovisnost i izloženost. Jer i sama promjena menadžmenata može povećati cijene. Zrelo tržište u kojem svi imaju dobru popunjenost kapaciteta donijela bi korist svim igračima”, zaključio je Turk.

Brzi internet i izbor važniji
Adrian Ježina, pak, pozivajući se na iskustvo dva desetljeća u industriji, ponovio je da je deregulacija stigla preuranjeno. Svakako je za poticanje konkurentnosti i tržišta, no ovoga puta sve je bilo ishitreno, kao i sama segmentirana analiza tržišta, napomenuo je.

“Mali operatori nemaju biznis model, kao što je pokazano. A stvarati core biznis u tuđoj mreži, zbog cjenovne politike nema poslovno opravdanje”, izložio je Adrian Ježina.

Temi deregulacije bio je posvećen i cijeli zasebni panel na konferenciji. Na njemu se raspravljalo puno detaljnije, no stajališta su bila ista. HT je zagovarao još veću deregulaciju a ostali tvrdili da se ne radi o fer odnosima, te da je sve odigralo preuranjeno, kao i da pozitivnih učinaka nema. Snažno su lobirali i zagovarali svoje stavove. Predstavnik regulatora pak, zaključio je, iako da je još rano za cjelokupnu procjenu, ali da svakako, dosadašnji rezultati ukazuju na to da nema dramatičnih negativnih posljedica po tržište.

Igor Vujević iz Društva Potrošač sažeo je želje korisnika i kazao da je za njih najbitnija cijena i mjesečni račun, a znanstvena fantastika im je priča o regulaciji i deregulaciji. Njima je manje bitno imaju li optiku ili bakar – važno im je da imaju brzi internet i izbor.

Kada se radi o budućnosti mobilnih mreža, nakon 5G-a slijedi 6G. No sudeći prema izjavama predsjednika uprava, to se neće tako skoro dogoditi jer monetizacija i 5G mreža teče sporije od očekivanog tempa.

Apsolutno svi predsjednici uprava telekoma bili su složni u svojevrsnoj – ‘vanjskoj politici’. Naime, već neko vrijeme su ogorčeni što veliki pružatelji sadržaja poput Mete, Alphabeta, Netflixa i ostalih, tvrde, stvaraju profite na temelju njihove infrastrukture.

“Veliki globalni igrači, čine oko 70% svih podataka na mreži. Oni ostvaruju značajne prihode, dok poreze uglavnom plaćaju izvan država u kojima posluju. U međuvremenu, troškovi ulaganja u kapacitete mreža padaju na europske telekom operatore. Taj model nije održiv na duže staze, te je važno pronaći način za pravedniju podjelu tržišnog kolača između telekoma i globalnih tehnoloških divova.

Posebno je zanimljivo pitanje Rich Communication Services (RCS) – naprednog sustava za razmjenu poruka. Trenutačno Apple i Android, koji imaju gotovo 100% softvera na mobilnim uređajima, nastoje preuzeti kontrolu nad sustavom za razmjenu poruka, zaobilazeći telekom operatore. Poruke bi se tako slale direktno putem njihovih aplikacija, neovisno o SIM kartici i telekom mreži. Ta promjena mogla bi dodatno oslabiti poziciju telekom operatera u budućnosti”, upozorio je Ježina.

Pravo na internet
Predstavnici operatora složili su se i da u današnje vrijeme dostupnost interneta spada u ljudska prava. Nova propisana brzina od 14 megabita u sekundi, koju će morati osigurati svima od 1. siječnja 2025., teže im je pala, jer tvrde, mogao im je regulator dati duže vrijeme prilagodbe. No tu su ukazali i na problem dobivanja građevinskih dozvola od lokalnih samouprava, koje im često otežavaju ispunjenje zadaća.

Inače, u području univerzalnih usluga HT također više neće imati obvezu na cijelom teritoriju RH, već će uslugu morati pružiti i A1 u 19 područja, a Telemach u pet. Što se pak cjenovne pristupačnosti tiče, sva tri operatora bit će obvezni ispuniti je na cijelom državnom teritoriju RH.