Kina je nedavno uspostavila procedure i ukinula karantenu za uvoz smrznutog voća iz bilo koje zemlje. Proizvođači, prerađivači i skladištari i dalje će se morati registrirati u kineskom državnom poduzeću za uvoz hrane prije stavljanja robe na to tržište.

Ipak, nova uvozna politika zemlje olakšat će velikim proizvođačima izvoz smrznutog bobičastog i bobičastog voća, uključujući i maline – među kojima je i Srbija.

Postoji potražnja
Dr Aleksandar Leposavić, jedan od vodećih stručnjaka za voćarstvo iz Instituta za voćarstvo u Čačku, potvrdio je za “Politiku” da praktično nije postojala zakonska mogućnost da smrznute maline i miješano bobičasto voće uđu na kinesko tržište.

“S rastom životnog standarda i povećanom potražnjom za malinama i smrznutim bobičastim voćem tijekom i nakon epidemije korona virusa u Kini rasla je svijest i potreba za postojanjem takve robe na tržištu – kaže Leposavić. Osobito se razvija pekarska i prehrambena industrija, koja će najviše profitirati od uvoza smrznutog voća.

Prema riječima sugovornika Politike, valja napomenuti da u Kini prije nije postojala kultura korištenja zamrznutog voća ove vrste, niti je većina stanovništva bila upoznata s dobrobitima njegove upotrebe u prehrani. Sada se situacija drastično promijenila, malina je sve traženija.

Napominje da je tome značajno pridonijelo djelovanje Svjetske organizacije proizvođača malina (IRO) i njihovih predstavnika u Kini, koji su dugogodišnjim radom i djelovanjem značajno pridonijeli poboljšanju stanja i svijesti kineskog naroda. Podsjetimo, posljednja 13. konferencija ove organizacije održana je u Kini u svibnju ove godine.

Predstavnici zemalja koje čine organizaciju, a Srbija je jedan od osnivača IRO-a, primljeni su na najvišoj razini i imali su veliki broj sastanaka s visokim predstavnicima ministarstava poljoprivrede, znanosti i gospodarstva te koji pokrenuo je aktivaciju mjera da maline i smrznuto bobičasto voće tek sada budu dostupni široj populaciji Kineza. Nedavno su se kineski partneri upoznali s potencijalima koje za ovaj segment tržišta dolaze iz Srbije, pa se može reći da prilike svakako postoje.

Upoznavanje potencijala
“Kinezi su upoznati s kvalitetom malina koje se kod nas proizvode i to je šansa za srpske izvoznike koji posljednjih godina imaju problema s plasmanom na tradicionalna tržišta. Te zemlje su zbog ekonomske krize smanjile potražnju za malinama koje spadaju u takozvano luksuzno voće, a potrošači su maline zbog cijene zamijenili drugim proizvodima – objašnjava Leposavić, koji je na posljednjem sastanku IRO-a predstavljao Srbiju.

Po njegovom mišljenju treba vješto iskoristiti pozitivan trend rasta potražnje u Kini. Svakako je važna činjenica da Srbija i Kina imaju sporazum o slobodnoj trgovini, tako da smo u povoljnijoj situaciji u odnosu na druge zemlje.

“Treba spomenuti da Čile ima povoljne odnose i s Kinom, no malinarstvo kod nas, kao i kod nas, godinama stagnira i postoje brojni programi kojima ova latinoamerička država pokušava revitalizirati i stabilizirati proizvodnju malina – ističe Aleksandar Leposavić.