Iz Ericssona Nikole Tesle (na slici predsjednica Gordana Kovačević) prije nekoliko dana su sazvali glavnu skupštinu za koju se, uz ostalo, predlaže da se od zadržane dobiti 2023. četiri milijuna eura rasporedi za vlastite dionice.

Usto se predlaže i odluka o podjeli do 10.000 trezorskih dionica zaposlenicima. Prema trenutnim burzovnim cijenama, radi se o vrijednosti većoj od 1,8 milijuna eura. Podjele dionica zaposlenicima dio su kontinuirane provedbe programa nagrađivanja najboljih zaposlenika.

“Tako je bilo i tijekom proteklih godina, kada je u zadnja dva programa sudjelovalo više od 400 zaposlenika, a dodijeljeno je više od 17.000 dionica”, ističu u toj kompaniji. Prijedlog najnovije odluke o dodjeli 10.000 dionica, kažu, “odnosi se na najbolje talente te se planira nagraditi oko 500 zaposlenih”.

To je, međutim, samo jedan od oblika stimulacija mimo visine samih plaća, koje su ENT-u iznadprosječne (prošle godine prosječna neto iznosila je 2307 eura).

Tu su, kao i u slučaju većine poduzetnika, i isplate raznih kategorija tzv. neoporezivih primitaka. U uvjetima nedostatka radne snage i povišene inflacije poslodavci općenito za njima posežu više nego prije. Tako se ove godine očekuje novi rekord ukupnih neoporezivih isplata povrh plaća.

Prema podacima Porezne uprave, u prvih osam mjeseci ove godine one su dosegnule 1,4 milijarde eura. Rast primanja zaposlenih po toj osnovi omogućen je i Vladinim intervencijama u porezni sustav. Tijekom poreznih promjena provedenih u protekla dva mandata uveden je cijeli niz novih neoporezivih primitaka, a usto su za postojeće podizani maksimalni iznosi.

Najviše za radne rezultate
Tijekom prošle godine zaposlenima su na ime prigodnih ili nagrada za rezultate rada, naknada troškova prehrane i smještaja te niza drugih kategorija neoporezivih primitaka poslodavci isplatili ukupno 2,06 milijardi eura.

U odnosu na prethodnu godinu to je bilo povećanje za 30-ak posto odnosno za više od 400 milijuna eura. Do kraja ove godine lanjski će iznos zasigurno biti premašen jer je zadnji kvartal uobičajeno najizdašniji – prije svega zbog isplata božićnica kao najmasovnije kategorije neoporezivih primitaka.

Zaključno s krajem kolovoza ove godine najveći je iznos, više od 470 milijuna eura, isplaćen na ime novčanih nagrada za radne rezultate, kroz dodatne plaće odnosno dodatke na mjesečnu plaću. Isplatilo ih je gotovo 70 tisuća podnositelja, tj. poduzetnika.

Sve više poslodavaca, pak, zaposlenicima isplaćuje paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika. U okvirima neoporezivih limita za to njih više od 74 tisuće ukupno je isplatilo 464 milijuna eura, a takve naknade je prema tzv. JOPDD obrascima streklo više od 890 tisuća osoba.

Pored toga, oko 40 milijuna eura nadoknađeno je za prehranu na temelju stvarnih troškova, praćenih odgovarajućom dokumentacijom. Istodobno, na račun namirenja troškova smještaja (do propisanog neoporezivog iznosa) u prvih osam mjeseci isplaćeno je ukupno 47,5 milijuna eura.

U svrhu prigodnih nagrada poput uskrsnica ili naknada za godišnji odmor do propisanog neoporezivog iznosa isplaćeno je do kraja kolovoza 354 milijuna eura. Prema podacima Porezne uprave, te novčane naknade prijavilo je gotovo 54 tisuće poslodavaca za nešto više od milijun zaposlenih.

Dio poslodavaca svojim radnicima uplaćuje i premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. U tu stvrhu oko 4700 njih izdvojilo je ukupno 11,2 milijuna eura. Usto, za nadoknade troškova dječjih vrtića usmjereno je 6,5 milijuna eura. Istekom dvije trećine godine dinamika tih isplata upućuje da će se lanjski iznosi dosegnuti i premašiti. No, jedna kategorija neoporezivih primitaka već je premašila lanjski cjelogodišnji iznos.

To je lani uvedena mogućnost da poduzetnici neoporezivo isplaćuju i novčane paušalne naknade za podmirenje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada. Za rad “na daljinu” u prvoj godini primjene oko 1500 poslodavaca isplatilo je nešto manje od četiri milijuna eura, a toliki je iznos u tu svrhu ove godine evidentiran već u osam mjeseci.

Raste iznos otpremnina
U novom krugu poreznih promjena koje na snagu stupaju s početkom iduće godine neoporezivi primici su u drugom planu. Govoreći o nastavku poreznog rasterećivanja dohotka zaposlenika i umirovljenika, ministar financija Marko Primorac objasnio je da novi krug donosi povećanje neoporezivog iznosa plaće, povećanje broja poreznih obveznika obuhvaćenih samo nižom stopom poreza na dohodak te smanjenje gornje granice za utvrđivanje stopa poreza na dohodak, ali i povećanje iznosa pojedinih neoporezivih primitaka.

No, vezano uz njih, ovaj put to se prije svega odnosi na utjecaj podizanja osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura. Naime, time raste iznos neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka, kao što su otpremnine, naknade za odvojeni život, nagrade za radne rezultate i slično.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca u novije vrijeme često ističu da u Hrvatskoj plaće rastu po višestruko većim stopama od prosjeka eurozone. U ovoj godini, prema njihovim procjenama, očekuje se nastavak snažnog rasta bruto plaća, za oko 13%, kao i ukupnih primanja, za koje (upravo slijedom rasta neoporezivih isplata) računaju da bi mogle zabilježiti nominalni porast za čak 17 posto.