U posljednjih nekoliko godina zelene obveznice postaju sve atraktivniji model prikupljanja kapitala na tržištima, posebno u Europi. Zelene obveznice su oblik financijskog instrumenta koji je namijenjen financiranju projekata s pozitivnim ekološkim učinkom. To uključuje projekte poput obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, čistog transporta, održivog upravljanja vodama i otpadom, te zaštite i obnove ekosustava.

Temeljna razlika između zelene obveznice i klasične obveznice leži u “korištenju prihoda”. S konvencionalnom obveznicom, izdavatelj je slobodan koristiti sredstva za opće korporativne svrhe. Uz zelenu obveznicu, izdavatelj obećava da će sredstva dodijeliti projektima koji pridonose okolišnim ciljevima i obvezuje se objavljivati redovita izvješća koja ulagačima omogućuju praćenje toka i utjecaja njihovog novca na terenu.

Horvat: U Hrvatskoj ne postoje zapreke modelu financiranja preko obveznica povezanih s održivim poslovanjem, potrebno je samo malo odlučnosti kod kompanija, da se upuste u takav oblik financiranja.

Snažan rast izdanja

Izdavatelji zelenih obveznica mogu biti vlade, općine, korporacije ili međunarodne organizacije. Najaktivniji izdavatelji u Europi dolaze iz zemalja poput Francuske, Njemačke, Nizozemske i Švedske.

Ne tako davne 2015. emisija zelenih obveznica zauzimala je tek 1% europskog tržišta. Samo sedam godina kasnije taj udio popeo se na 15%. Europski financijski stručnjaci očekuju da će udio zelenih obveznica do 2026. skočiti na nekad nezamislivih 40% ukupnih izdanja u Europi.

Prvo tromjesečje 2024. bilo je najplodnije u povijesti kada je riječ o obujmu održivog financiranja, navodi se u nedavno objavljenom tromjesečnom tržišnom izvješću Climate Bonds Initiative (Climate Bonds). Ukupno 272,7 milijardi USD usklađenih zelenih, društvenih, održivih, održivih i prijelaznih (GSS+) obveznica dodano je u prvom tromjesečju (Q1) 2024., 15 posto više od 237,2 milijarde USD zabilježenih u Q1 2023., i 41% više od 193 milijarde USD iz četvrtog tromjesečja 2023.

Zelene obveznice dale su najveći doprinos i postigle novi tromjesečni rekord, sa 195,9 milijardi USD prikupljenih u prvim mjesecima godine. Opseg doživotnih zelenih obveznica premašio je granicu od 3 bilijuna USD od početka tržišta 2006., pridonoseći kumulativnom volumenu GSS+ obveznica od 4,7 bilijuna USD.

Obveznice koje ispunjavaju zahtjeve navedene u metodologiji provjere Climate Bonds kvalificiraju se za uključivanje u skupove podataka i klasificiraju se kao “usklađene”. Označene obveznice za koje nema dovoljno informacija za određivanje podobnosti za uključivanje skupa podataka klasificiraju se kao na čekanju dok se ne objavi dovoljno podataka za odluku. Cjelokupno održivo izdanje iznosi nešto više od 5,7 trilijuna USD s ukupnom cijenom od 358 milijardi USD samo u 2024., kada se uključi samooznačeno izdanje koje se ne registrira kao usklađeno s metodologijama baze podataka Climate Bondsa.

Kako stoje stvari u Hrvatskoj i široj regiji?

Pionir na hrvatskom tržištu bio je Bosqar invest koji je zelene obveznice izdao još prije dvije godine. U ovom izdanju vrijednosnice za hrvatsko tržište kapitala, Bosqar Invest se obvezao smanjiti svoje ugljične emisije za 25 posto te povećati zastupljenost žena u upravljačkim timovima na 51 posto. Ne ispune li se postavljeni ciljevi održivosti, ulagačima će se uz kamatu od 4,25 posto isplatiti dodatnih 0,75 postotnih poena.

“Tada smo dobro procijenili da je hrvatsko tržište kapitala zrelo za ovako sofisticiran financijski instrument, prepoznajući rastuću potrebu ulagača za inovativnim proizvodima na tržištima kapitala. To je izdanje bilo svojevrstan odgovor na potrebe investitora za ulaganjem koje nije samo profitabilno, već donosi i pozitivne učinke na zajednicu u kojoj kao izdavatelj djelujemo.

Dodatno, kao brzorastućoj kompaniji, izdavanje obveznice povezane s održivim poslovanjem ujedno je bio i pravi način da osiguramo kapital za buduće investicije i razvoj cijele Bosqar Invest grupe. Osobito sam zadovoljan činjenicom da su nam u izdanju strateški partneri bili Erste&Steiermärkische Bank i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a i ostali ulagači u obveznicu redom su ugledni institucionalni investitori, među kojima je niz osiguravatelja i investicijskih fondova”, rekao nam je Darko Horvat, predsjednik Uprave Bosqar Investa.

Zagrebački holding je u srpnju prošle godine izdao obveznice u vrijednosti od 305 milijuna eura, po fiksnoj kamati od 4,9%. Izdanje je naišlo na veliki interes ulagača što je omogućilo povoljnije uvjete financiranja u odnosu na klasične obveznice. Ipak, izdavanje zelenih i održivih obveznica iziskuje više troškova za izdavatelja, poput pripreme i troškova ocjenjivanja od strane rejting agencija.

Početkom ove godine Erste banka uspješno je zaključila izdanje inauguralne tzv. zelene “preferred senior” obveznice na međunarodnom tržištu kapitala, u ukupnom iznosu od 400 milijuna eura, s dospijećem pet godina uz mogućnost opoziva nakon isteka četiri godine. Izdanje obveznica realizirano je uz godišnju kamatnu stopu od 4,875% te prinos od 4,901%. Obveznica je uvrštena na Službeno tržište Bečke burze, a zajednički agenti izdanja bili su BNP Paribas SA, Citigroup, Erste Group AG i Societe Generale.

Predmetna obveznica izdaje se u zelenom formatu u okviru tzv. Erste Group Sustainable Finance Frameworka. Ovo izdanje realizirano je u svrhu ispunjenja tzv. MREL zahtjeva (Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze), kao sastavnog dijela EU regulatornog okvira, a prikupljena sredstva, osim što će doprinijeti daljnjoj kvalitetnoj diverzifikaciji izvora sredstava banke, koristit će se za poticanje zelenih i održivih investicija te projekata.

Izdanje je bilo namijenjeno institucionalnim investitorima na međunarodnom i domaćem tržištu, a posebno je vrijedno naglasiti da je njihov interes bio najveći ikada u odnosu na planirani iznos izdanja za ovakvu vrstu vrijednosnog papira, kad su u pitanju izdavatelji, kreditne institucije s područja CEE regije, te je u jednom trenutku premašio iznos od 3 milijarde eura.

Budućnost je (ne)izvjesna

Što donosi budućnost u kontekstu zelenih obveznica? Čini se da bi već postojeći izdavatelji istih mogli ponovno u slične poduhvate. “Razvojna strategija koju kontinuirano provodimo, temeljena na buy-and-build pristupu spajanjima i akvizicijama, uključuje preuzimanja perspektivnih i kvalitetnih kompanija za koje znamo da mogu postati još bolje uz našu podršku. U dosadašnjim aktivnostima pokazali smo da smo otvoreni za različite modele financiranja. Ovisno o situaciji, tražimo najpogodniju opciju koja može podržati naše ambicije za daljnji rast i razvoj poslovanja.

Utoliko, tržišta kapitala su nam veoma važna te nam je drago da imamo njihovo povjerenje, što se vidi i iz dosadašnjih, uspješnih izdanja.”, rekao nam je Horvat.

Horvat smatra kako u Hrvatskoj ne postoje konkretne zapreke modelu financiranja preko obveznica povezanih s održivim poslovanjem, potrebno je samo malo odlučnosti kod kompanija, da se upuste u takav oblik financiranja. Uvjeren je kako ima još kompanija u Hrvatskoj koje bi mogle preuzeti dodatnu korporativnu odgovornost kroz ovakve inicijative.

Trećina ukupne imovine pod upravljanjem globalnoga financijskog sektora, predviđaju analitičari, do 2025. trebala bi biti tzv. ESG imovina. Ipak, energetska kriza, inflacija i posljedično podizanje kamatnih stopa prekinuli su brzorastuću potražnju za ESG investicijama. Primjetan je oprez pa su u protekle dvije godine zbog uvođenja takozvane SFDR regulacije i strožeg nadzora zelenih investicija, uključujući borbu protiv lažnoga zelenog oglašavanja (tzv. greenwashing), upravitelji imovinom postali neskloni promociji novih ESG fondova. Ipak, kako neslužbeno doznajemo, nekoliko domaćih banaka aranžera rade s nekoliko potencijalnih izdavatelja, pa se iduće godine mogu očekivati nova “zelena” obveznička izdanja.