U poslovanju građana i poduzeća s bankama u fokusu rasprava najčešće je visina kamatnih stopa. No, sporadično se u javnosti propituju i razne naknade i provizije. Upravo ovih dana ta je tema ponovno aktualizirana, iako je prema izjavama guvernera HNB-a Borisa Vujčića i ministra financija Marka Primorca ona na stolu središnje banke i resornog ministarstva već neko vrijeme.

Hrvatska narodna banka još je sredinom ljeta poslala okružnicu poslovnim bankama kojom im je naložena izrada metodologije mijenjanja iznosa naknada, s jasnim definiranjem troškovnih parametara koji će biti uporište za buduće promjene visine pojedinih naknada. Istodobno, u Katančićevoj ne razmatraju tek normativni okvir za daljnja revidiranja naknada, već (i) konkretne načine kako ih “natjerati” da se, ponajprije u poslovanju s građanima, odreknu dijela prihoda koje danas ostvaruju s te osnove.

Ministar je, doduše, rekao samo da se o bankarskim naknadama “vode razgovori na nekoliko razina, s različitim institucijama i udruženjima”. Nije se želio upuštati u konkretnije detalje i komentare. “Ne bih želio putem medija otvarati diskusiju s bankama, kao ni s HNB-om”, objasnio je. Kada bude gotovo cjelovito rješenje i kada u Ministarstvu ocijene da imaju dobre odgovore, onda će, kaže, to i prezentirati.

HNB-ov rok bankama ‘tijesan’

Kad je riječ o HNB-ovoj inicijativi, u bankarskim krugovima može se čuti da im je za naloženu “domaću zadaću” dan rok do kraja godine. Ideja je očito da se s početkom 2025. krene s primjenom nove metodologije s varijablama koje odražavaju stvarne troškove u pružanju pojedinih usluga. Neslužbeno, bankari se nadaju da će ipak dobiti nešto dodatnog vremena jer je to, kažu, veoma zahtjevan posao koji podrazumijeva uključivanje svih troškovnih stavki koje utječu na visinu naknada. A njih je dosta, kao što je i vrsta samih naknada mnogo.

“Riječ je o stotinama vrsta naknada, uvijek neke rastu, a neke padaju. To će se vjerojatno događati i u budućnosti, ali volio bih vidjeti da se barem njihov broj smanjuje”, istaknuo je guverner. Stvari su ponešto drukčije kad su posrijedi manevarski prostor i metode Ministarstva financija u smislu bankarskih naknada. U najkraćem, čini se da je intencija ministra Primorca da se banke “prijateljski uvjeri” da de facto ukinu naknadu za (osnovno) vođenje računa.

S obzirom na opseg poslovanja države i banaka, za to se na razini Vlade zasigurno može naći “argumenata”. Drugim riječima, ima se čime “trgovati”. U slučaju nedostatka sluha za preispitivanje naknada banke na relaciji s državom, po nekim drugim osnovama, mogu ostati bez dijela prihoda.

Temu bankarskih naknada u javnosti obično potenciraju prigode povećanja njihove visine, ali i periodična izvješća banaka. Tako su, primjerice, nakon lanjskog usporavanja rasta neto prihoda od provizija i naknada (na 2,5 posto, s 13 posto u 2022.) u prvoj polovici ove godine oni ponovno ubrzali rast.

U odnosu na prvo polugodište 2023. povećani su za 10 posto, na 292 milijuna eura. Rezultat je to rasta na strani prihoda za 8,7 posto (na 405 milijuna) uz istodobno povećanje rashoda za naknade i provizije za 5,6 posto (na 113 milijuna eura). Povećanja su dijelom rezultat obujma poslova, a dijelom same visine naknada.

I u usporedbi s polugodišnjim pokazateljima na razini cijele eurozone međugodišnji je rast neto prihoda od naknada i provizija bankarskog sektora u Hrvatskoj ove godine nešto jači: prema podacima ECB-a u europodručju su, naime, u prosjeku porasli 8 posto (na 88,8 milijardi). Usto, nešto bržim tempom nego u ostatku eurozone kod nas su ove godine rasli i neto kamatni prihodi (15 naspram 6,5 posto), čime su na razini sektora premašili 1,1 milijardu eura (u eurozoni 184 milijarde).

Za vođenje računa 90 mil. eura

U strukturi prihoda od provizija i naknada bankama najviše donose one za platni promet. I kod njih je ove godine vidljivo ubrzanje rasta nakon lanjskog usporavanja. Za usluge platnog prometa lani su naplatile 267 milijuna eura ili samo 2,4 posto više nego godinu prije, ali do sredine ove godine naplaćeno ih je 138 milijuna ili 10 posto više nego lani.

Druga najizdašnija stavka provizija i naknada su one vezane uz kreditne kartice koje su kreditnim institucijama lani donijele 213 milijuna eura ili 15-ak milijuna manje nego godinu prije. No, i one ove godine bilježe dvoznamenkast rast, za 11 posto, čime su sredinom godine stigle nadomak 100 milijuna.

Slična međugodišnja kretanja pokazuju i provizije i naknade za vođenje tekućih i žiro računa koje su, prema neslužbenim informacijama, glavna meta preispitivanja Ministarstva financija. Na ime vođenja računa prošle su godine banke prihodovale 91 milijun eura tih naknada ili samo 1,1 posto više nego 2022., ali do sredine ove godine one su im donijele 50 milijuna eura – pet milijuna ili 13 posto više no lani.

Uza sve, za usluge internetskog i mobilnog bankarstva te potvrde putem SMS-a lani je klijentima naplaćeno 21,6 milijuna (porast za 4 posto), a u prvom polugodištu ove godine 11,3 milijuna ili 5,8 posto više.