Investicije ne izbjegavaju Hrvatsku, poručuje Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj s konferencije Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) posvećene temi utjecaja izravnih stranih ulaganja (FDI) na konkurentnost.

Pokazuju to i podaci Hrvatske narodne banke prema kojima bi ova godina, s nešto više od milijardu eura stranih investicija u prvom kvartalu, mogla biti rekordna i premašiti najbolju 2021.

Tada je u Hrvatsku uloženo nešto manje od četiri milijarde eura. Iako investitori na svjetskoj razini pokazuju oprez pri ulaganjima, što će se odraziti i na iznose investirane u Hrvatskoj, određeni trendovi mogli bi nam ići na ruku.

Deglobalizacija i ulaganja
“Pozitivan utjecaj na FDI u Hrvatskoj mogao bi imati trend deglobalizacije prerađivačke industrije koja se polako vraća s udaljenijih tržišta. Osim toga, koronakriza te geopolitičke tenzije dovele su do trenda povećanja ulaganja prema geopolitički bliskim zemljama”, kaže Funda.

Općenito, objašnjava, geopolitika postaje dominantan faktor pri izravnim stranim ulaganjima, što nam ide na ruku. No na ruku nam ne ide činjenica da se na svjetskoj razini smanjuju ulaganja u prerađivački, a povećavaju u uslužni sektor.

Hrvatska po tome, sektorskoj strukturi ulaganja, i inače loše stoji. Do sada je, naime, najviše FDI-ja otišlo u financijski sektor (banke), nekretnine, trgovinu na veliko i malo, odnosno u sektore koji ne stvaraju veći efekt “prelijevanja” na ostatak gospodarstva.

“Udio prerađivačke industrije u FDI-ju od 2018. do 2020. u Hrvatskoj je na 10-ak posto, a u Češkoj, Sloveniji, Poljskoj, Mađarskoj iznad 25 posto”, upozorava Funda te napominje da osim na privlačenju investicija u produktivnijim sektorima, moramo raditi i na stvaranju poticajnog poslovnog okruženja. “Vidimo pozitivne pomake, no i dalje ima prostora za napredak, posebno u području regulatorne stabilnosti i pravne sigurnosti”, poručuje.

Glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj smatra da nećemo toliko osjetiti problem radne snage usmjerimo li ulaganja u produktivnije sektore. Goran Romek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, s druge strane, predviđa da će upravo njihov nedostatak biti jedan od većih nedostataka u privlačenju investicija.

Kakvu politiku po tom pitanju, kroz Nacionalni plan poticanja ulaganja i onaj industrijskog razvoja, država planira provoditi, Romek nije htio otkriti. Poručio je tek da će plan industrijskog razvoja biti donesen do kraja ove ili početka sljedeće godine. Od konkretnih koraka čuli smo tek da je plan države u privlačenje i olakšavanje investicija uključiti lokalnu samoupravu.

Samozatajan tajnik
“Planiramo spojiti lokale samouprave s državnom razinom kroz online sustav kroz koji će se lokalne jedinice moći javiti kada određeni gospodarstvenik iskaže interes za ulaganje”, poručio je Romek s okruglog stola. Detalje ove novine nismo uspjeli saznati jer državni tajnik medijima nije bio dostupan za izjave.

O važnosti ulaganja govorili su i Miroslav Holjevac, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare koja je dio Molson Coorsa te Ivić Vodopija, direktor Maerska za istočnu Europu. Holjevac, čija kompanija kontinuirano ulaže, kaže da bez investicija nema opstanka, a kamoli konkurentnosti. Vodopija iz Maerska, kompanije koja radi na izgradnji kontejnerskog terminala u Rijeci, kaže da je Hrvatska danskom investitoru bila atraktivna, između ostalog, zbog svoje pozicije.

“Smatramo da bi Adriatic trebao biti glavni opskrbni lanac za cijelu Europu”, ističe Vodopija dodajući da je Maersku kod ulaganja najvažnija predvidljivost. Dobro bi im, prema tome, došla predvidljivost u izgradnji željezničke infrastrukture u Hrvatskoj (ključne za prijevoz robe od obale prema kontinentu), no na to još ne mogu računati.

Da je u Hrvatskoj, unatoč tome, vidljiv napredak u privlačenju investicija potvrđuje i Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama ističući da 80 posto njihovih članova u sljedeće tri godine planira širenje poslovanja u Hrvatskoj.