Konferencija Smart Industry: Pogled u digitalnu budućnost, kruna je multiplatformskog projekta Smart Industry koji Poslovni dnevnik provodi petu godinu zaredom.
I ove godine jedina dnevna poslovna novina u državi okupila je brojne stručnjake, poduzetnike i predstavnike javne vlasti, koji su raspravljali na razne teme iz područja tehnologije, digitalizacije i pametne industrije.
Posebna tema bila je, naravno, i umjetna inteligencija, čiji utjecaj na život, rad i društvo izaziva brojne rasprave.
Neizvjesnosti
Na tu temu na otvaranju konferencije osvrnuo se i Vladimir Nišević, glavni urednik i direktor Poslovnog dnevnika. “Svi tragamo za istim odgovorom – hoće li nas zamijeniti automatizacija i čime ćemo se baviti za 10 godina.
Poslovni dnevnik od osnutka se trudi pratiti i postavljati trendove kroz analize koje radimo, ali nikada nam nije bilo teže odgovoriti što će biti i hoće li AI pisati tekstove umjesto novinara. Na to pitanja jednostavno ne znamo odgovoriti”, rekao je Nišević dodavši da je pogled Poslovnog dnevnika na budućnost ipak pozitivan.
“Vjerujemo da će digitalna tehnologija osloboditi naše potencijale, ali pod uvjetom da je pametno koristimo”, zaključio je Nišević.
Okupljenoj publici obratio se i Bernard Gršić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i izaslanik predsjednika Vlade RH. Istaknuo je da je cilj države tehnologiju iskoristiti za napredak. Osvrnuo se i na rezultate koje je Hrvatska ostvarila u području digitalnog napretkam istaknuvši da smo u nekim područjima odlični, no u drugima imamo još dosta posla.
Pozitivan doprinos
“Drugo Izvješće o stanju digitalnog desetljeće, koje je u srpnju objavila Europska komisija, kaže da Hrvatska pokazuje zamjetan napredak te da bilježimo pozitivan doprinos u digitalizaciji u odnosu na godinu ranije.
Hrvatska je tijekom 2023. ostvarila znatan napredak u povećanju broja ICT stručnjaka, digitalizaciji malog i srednjih poduzeća… No postoji prostor za napredak u nekoliko područja poput digitalizacije javne uprave, umjetnoj inteligenciji…”, rekao je Gršić.
Napomenuo je i da je prema Strategiji digitalne Hrvatske cilj da do 2032. digitalno gospodarstvo u BDP-u sudjeluje s 13%.
“Da bi to postigli potrebni su nam ljudi, kojih nažalost u Hrvatskoj ima sve manje. Ali ne trebamo se mnogo brinuti ako smo svjesni da digitalna tranzicija donosi promjene u društvu, posebno ako će nositelji digitalne transformacije na tehnologiju gledati kao na priliku za stvaranje nečeg novog”, zaključio je Gršić.
