Utjecaj umjetne inteligencije (AI) ogroman je. Kako je otkrio Boris Debić, predavač o umjetnoj inteligenciji na ZŠEM-u i Luxembourg School of Business, upliv AI-a u sljedećih 10 godina bit će 13 bilijardi dolara.
Pokazuje to studija koju je napravio McKinsey, rekao je Debić na konferenciji Smart Industry. “Riječ je o iznosu koji čini 78 budžeta EU-a za 2020. Radi se, dakle, o području koje je ekonomski izrazito disruptivno”, rekao je Debić prilikom rasprave na temu umjetne inteligencije.
No, domaće su kompanije i dalje prilično rezervirane prema njenom korištenju, rekao je Zvonimir Cicvarić, viši savjetnik Odjela za poslovno savjetovanje u Deloitteu, a kako je primjena dosta slaba “teško je reći koji sektori prednjače u primjeni AI”. Na svjetskoj razini pak, pokazuju određeni podaci, AI najviše koristi bankarski sektor i maloprodaja.
Podcijenjen ili precijenjen
Oni koji je neće koristiti vjerojatno će biti gubitnici na tržištu. Kako je objasnila Iva Nappholz, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK, “AI može pomoći na razne načine u poslovanju. Industriji pak pruža najviše prilika u prediktivnoj analitici.
To znači da se podaci iz proizvodnje, s pomoću AI-a, mogu analizirati te tako pružati niz korisnih podataka i uvida, od štednje energije, povećanja učinkovitosti… No, podatke još ne koristimo na dobar način niti su podaci kvalitetno strukturirani kako bi se mogli koristiti za AI”, poručuje Cicvarić. I to unatoč činjenici da je riječ o temi i tehnologiji koja je pravi hype.
Ipak, Aco Momčilović, predsjednik Global AI Ethics Institutea i član Uprave u CroAI-u, suprotno uvriježenom stavu, smatra da je AI podcijenjen.
“Još ne znamo dokle će nas AI odvesti i kuda razvoj ide. Puno toga već sada imamo, no mnogo toga će tek doći”, kaže Momčilović. S njim se ne slaže Boris Debić, barem što se tiče investicija u AI. “Ozbiljno se krećemo prema scenariju dot-com balona. Ako ulažete novac, budite oprezni”, savjetuje Debić.
Kompanije koje neće koristiti prednosti koje pruža AI ne mogu računati na veliki uspjeh. “AI fundamentalno snizuje trošak predviđanja, što omogućuje rješavanje problema koji su donedavno bili nerješivi u klasičnom programiranju. To je tehnologija koja omogućuje razvoj potpuno novih proizvoda.
Pobjednici posljednjih 30 godina su tvrtke koje su objeručke prihvatile digitalnu platformu i na njoj napravile potpuno nove proizvode. Primjer je Amazon te Netflix. Savjetujem poduzetnicima da dobro prouče koje im mogućnosti pruža AI i kako im može pomoći u razvoju novih proizvoda, usluga i poboljšanju poslovnih procesa”, kaže Debić.
Važnost podataka
Sudionici panela upozorili su da EU mora poraditi na boljoj strukturiranosti i dostupnosti podataka. Aco Momčilović kaže da ih je 90% – nestrukturirano. Iva Nappholz iz HGK-a, s druge strane, kaže da je EU kroz Data Act prepoznala potrebu za razmjenom podatka. “GDPR ne govori da se podaci moraju zaključati, već kako ih koristiti, dijeliti i čuvati. Već sada imamo dobro strukturirane podatke”, smatra Cicvarić.
EU je prva u svijetu odlučila regulirati područje umjetne inteligencije. Neki njezin potez smatraju pretjeranom reguliranošću nečega što je tek u nastajanju dok ga drugi hvale. Najveća zapreka u primjeni AI-a često su sami poduzetnici koji ne znaju što hoće, upozorila je Cicvarić. “No, AI je sada vrlo vruća tema i svi ga žele u poslovanju, a zna se dogoditi da još nemaju dobro posložene niti analogne procese”, ističe.
Dok neki poduzetnici tek hvataju osnove, tehnologija se razvija munjevitom brzinom. Na konferenciji Poslovnog dnevnika utjelovila ju je Karla, umjetna inteligencija, koja je toliko dobro istrenirana da je ravnopravno sudjelovala o raspravi o onome čiji je rezultat.
