Dionice danske logističke tvrtke Moller-Maersk pale su za više od osam posto na otvaranju burzi u petak jer su europske brodarske tvrtke oslabile nakon završetka štrajka u američkim lukama.

Glavni sindikat američkih lučkih radnika i Američki pomorski savez u četvrtak su postigli preliminarni dogovor o plaćama te su postojeći ugovor produljili do 15. siječnja kako bi osigurali vrijeme za pregovore o novom sporazumu.

U poslijepodnevnim satima po londonskom vremenu, dionice Maerska malo su smanjile gubitke, dionice njemačke brodarske tvrtke Hapag Lloyd pale su za 13,45 posto, dok su dionice švicarske logističke tvrtke Kuehne + Nagel pale za 1,48 posto, izvijestio je CNBC.

Paralizirani ’brodari
Domaća burza ostala je neokrznuta potresima na svjetskom brodarskom tržištu. Domaći investicijski stručnjaci smatraju da je uzaludno tražiti korelaciju između kretanja cijena dionica hrvatskih brodara i situacije u SAD-u, zbog njihove vlasničke strukture i niskog volumena trgovanja na burzi. No, dionice azijskih brodara također su doživjele pad.

Japanski Nippon Yusen i Kawasaki Kisen potonuli su za 9,48 posto odnosno za 9,65 posto, dok je južnokorejski Pan Ocean izgubio 4,77 posto. HMM je zabilježio pad od 5,06 posto, a tajvanski Yang Ming Marine pao je za 9,08 posto. Dogovor postignut u četvrtak okončao je štrajk koji se zahuktao u utorak i paralizirao luke na istočnoj obali i obali Meksičkog zaljeva, ugrozivši opskrbu voćem, farmaceutskim proizvodima, automobilima i drugom robom u SAD-u.

Zbog trodnevne blokade američki opskrbni lanci pretrpjeli su ozbiljne poremećaje jer je roba vrijedna milijarde dolara ostala usidrena u lukama prije početka užurbane sezone blagdanske kupovine.

Analitičari kanadske investicijske banke TD Securities i prije postizanja okvirnog dogovora u četvrtak upozorili su da bi svaki prekid rada u lukama dulji od tjedan dana “izazvao mnogo veće probleme i ozbiljno poremetio cjelokupne opskrbne lance”. Analitičari JP Morgana kažu da je štrajk američku ekonomiju dnevno stajao oko pet milijardi dolara.

Privremeni sporazum predviđa povećanje plaće lučkim radnicima od oko 62 posto tijekom šest godina, rekli su Reutersu dva izvora upoznata s tim pitanjem, uključujući radnika s prosvjedne linije koji je čuo objavu.

To bi povećalo prosječnu plaću s oko 39 na otprilike 63 dolara na sat tijekom trajanja ugovora. Sindikat Međunarodnog udruženja lučkih radnika radnika (ILA) tražio je povećanje od 77 posto, dok je grupa poslodavaca USMX prethodno povisila svoju ponudu na povećanje od gotovo 50 posto.

Pitanje automatizacije
Štrajk takvih razmjera nije se dogodio od 1977. godine, a inicirao ga je sindikat ILA. Zahvatio je 36 luka – uključujući New York, Baltimore i Houston, a u njemu je sudjelovalo 45 od ukupno 85 tisuća članova sindikata, piše Reuters. Zbog toga najmanje 45 kontejnerskih brodova nije moglo iskrcati teret i ostalo je usidreno izvan luka na istočnoj obali i obali Meksičkog zaljeva do srijede, u usporedbi sa samo tri broda prije početka štrajka u nedjelju, prema podacima tvrtke Everstream Analytics.

Pitanje automatizacije, koju sindikati smatraju prijetnjom radnim mjestima, a tvrtke vide kao način za povećanje profita, ostaje neriješeno. “Moramo se boriti protiv automatizacije i poluautomatizacije,” izjavio je Harold Daggett, čelnik ILA-e, tijekom štrajka ispred terminala Maher u New Jerseyju.

Iz ILA-e tvrde da automatizirani sustav vrata u luci Mobile u Alabami krši njihov ugovor s Pomorskim savezom Sjedinjenih Država (USMX) jer može obraditi kamione koji ulaze i izlaze iz luke pomoću digitalnog skeniranja zbog čega u tom segmentu nema potrebe za radnicima. Iz nizozemske tvrtke APM Terminals, u vlasništvu Moller-Maerska koji upravlja tom lukom, navode da su automatska vrata postavljena 2008. u skladu s ugovorom ILA-e i USMX-a.