Novi zamah dočekao je projekt Strizivojna – Prvo digitalno selo u Hrvatskoj, čiji je nositelj Poslovni dnevnik. Osječka tvrtka Viridisfarm, partner na projektu, donirala je jučer svoje proizvode, mineral zeolit, poljoprivrednicima koji su dio projekta i upoznala ih s njihovim benefitima.
Potpisan je i partnerski ugovor s Fakultetom agrobiotehničkih znanost Osijek, koji će svojim znanjem i iskustvom pridonijeti budućoj digitalizaciji poljoprivrede i stočarstva na području Strizivojne.
Tvrtka Viridisfarm krenula je u osvajanje globalnog tržišta inovativnim proizvodima u poljoprivredi, zahvaljujući jedinstvenoj metodi obrade minerala. Kao partneri na projektu Strizivojna – Prvo digitalno selo u Hrvatskoj, svoje će proizvode primijeniti i u proizvodnji u Strizivojni.
Ova je tvrtka jedina u svijetu koja koristi sve tri trenutačno poznate metode povećanja učinkovitosti minerala nužnih za rast, razvoj i imunitet biljaka i životinja. Svi su proizvodi ekološki i nemaju nikakav negativan utjecaj na okoliš, istaknuto je na predavanju u prostorijama općine Strizivojna.
Znaić: Naša su sela geografski izolirana pa digitalna poljoprivreda, kroz širokopojasni internet, pruža malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima velike prednosti.
“Čim smo čuli za projekt, zainteresirao nas je da se uključimo jer smatramo da je Prvo digitalno selo zapravo pokušaj dovođenja hrvatskog sela u 21. stoljeće. Naša je tehnologija inovativna u svijetu i postižemo fascinantne rezultate u svim zemljama gdje smo prisutni.
Izvozimo 98 posto proizvodnje, ali smo htjeli pomoći da se i naše stočarstvo i ratarstvo podignu na višu razinu pa smo se odlučili na donaciju za 18 OPG-ova koji broje oko 1250 grla stoke i 435 hektara zemlje. Proizvodimo vibro aktivirane minerale i za stočarstvo i za poljoprivredu”, pojasnio je Željko Špoljarić, predsjednik Uprave Viridisfarma.
Fakultet će analizirati tlo
Zeolit je, dodao je, korišten i za dekontaminaciju nakon černobilske katastrofe jer na sebe privlači teške metale.
“Kako nije topiv u vodi, sve to što pokupi, jednostavno izbaci iz tijela. U starim tehnologijama, zeolit je ostajao samo u probavnom sustavu jer crijevne resice nisu mogle apsorbirati čestice koje su bile veličine 3 do 4 mikrona. Mi smo uspjeli s novom tehnologijom dovesti te čestice na 0,2 mikrona, što omogućuje crvenim resicama da upiju zrnca zeolita i da on prođe kroz cijeli organizam i očisti ga.
Ne samo da se tako rješavamo toksina, nego se poboljšava rad svakog organa. Primjerice, elektro komunikacija između mozga i ostalih organa bolje funkcionira jer nema olova koje sprječava tu komunikaciju. Pri tome govorim i o životinjama i o ljudima, sva živa bića imaju benefit”, prikazao je Špoljarić.
Josip Jakobović, načelnik Općine Strizivojna, osvrnuo se, pak, na suradnju s FAZOS-om.
“Fakultet će analizirati tlo na području cijele općine, a analize svih uzoraka bit će javno dostupne i svaki će ih poljoprivrednik moći vidjeti. One će se geomapirati na području cijele općine. Dobit ćemo tako i bonitet i kvalitetu same zemlje, a kako je naš kraj stočarski, moći ćemo uspoređivati, primjerice, gnojidbu sa stajnikom i umjetnu gnojidbu”, otkrio je načelnik Jakobović.
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek pokrenuo je i diplomski studij Digitalne poljoprivrede koji uključuje dva smjera – biljnu te stočarsku proizvodnju. Ovaj jedinstveni studij osnovan je prije dvije godine kao treći u Europi iz područja Digitalne poljoprivrede. Odvija se u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija.
Krunoslav Zmaić, dekan FAZOS-a, istaknuo je da u ovoj lokalnoj zajednici vide i potencijal njihovih budućih studenata koje će dodatno educirati, a oni će, pak, vraćanjem na svoja poljoprivredna gospodarstva donijeti dodanu vrijednost.
“Fakultet agrobiotehničkih znanosti, kao nositelj visoke tehnologije i visoke znanosti na području cijele istočne Hrvatske, prepoznaje važnost i ulogu ovoga projekta i želi se u njega aktivno uključiti.
Nove tehnologije i inovacije postaju nositelji same poljoprivredne proizvodnje, a primjena takve suvremene tehnologije omogućava ne donosi samo visoku proizvodnost na manjem opterećenju prirodnih resursa, nego ona ustvari nosi i načine korištenja tog poljoprivrednog zemljišta kao našeg osnovnog resursa”, kazao je dekan Zmaić.
Samo treba vremena
Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, podsjetio je da je projekt Prvo digitalno selo započeo u travnju, a pojasnio je i kako je odabrana baš Strizivojna.
“Tražili smo općinu koja će biti voljna ‘eksperimentirati’ s nama i napraviti prvo digitalno selo. Radili smo ankete, a upravo smo u Strizivojni naišli na jako dobar odziv i načelnika, i mladih poljoprivrednika. Ovo se mjesto stvarno pokazalo idealnim za naš projekt, mještani su otvoreni za nove ideje, što nam je bilo izrazito važno. Jer, dosta je nepovjerenja među poljoprivrednicima, naročito kad se dolazi s nečim novim”, kazao je glavni urednik Nišević.
Ilija Degmečić bavi se tovom junadi. Na njegovu je OPG-u od 150 do 180 grla stoke, a obrađuje i 80-ak hektara zemlje.
“Ne možemo preživjeti samo od ratarstva pa se zato bavimo i stočarstvom. Sve nam je ovo još novo, ali sigurno ćemo dosta toga naučiti, samo treba vremena”, istaknuo je mladi poljoprivrednik, dok je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti osječko-baranjskog župana poručio:
“Prvo digitalno selo jedan je od najboljih projekata što se tiče poljoprivrede i sela. Drago mi je da je Poslovni dnevnik prepoznao Osječko-baranjsku županiju i Općinu Strizivojna kao potencijal za razvoj i provedbu takvog projekta. Posebno mi je drago što se u projekt uključuju i novi suradnici, kao što je FAZOS. Županija kao partner čvrsto stoji uz svoju općinu, prvo digitalno selo, i želimo zahvaliti pokretačima ovog sjajnog projekta”.
